RAZORNI potres koji je pogodio Petrinju, Glinu i okolicu razotkrio je jednu od najvećih afera ikada u Hrvatskoj.
U potresu su se, naime, kako sve više izlazi na vidjelo, rušile i kuće koje je država gradila u sklopu obnove nakon rata, odnosno nakon 1995. godine, a što su najvećim dijelom financirali porezni obveznici.
Kako je moguće da su se kuće koje su stare dvadesetak godina potpuno porušile ili više nisu u stanju za život? Prema onome što smo danas mogli čuti, posla bi moglo biti i za institucije kaznenog progona.
Vlast najavljuje istrage sumnjive gradnje u poslijeratnoj obnovi koju je razotkrio potres
"Bit će istrage o obnavljanju kuća nakon rata koje su se urušile u potresu", izjavio je ministar graditeljstva Darko Horvat uoči današnje sjednice vlade.
Nije želio odgovoriti na pitanje koga će se istraživati, a ni komentirati činjenicu da je sadašnji sisačko-moslavački župan Ivo Žinić bio zadužen za obnovu tog područja od 1995. godine.
"Sjest ćemo s njima za stol… Zazivati bilo čiju odgovornost sada je bespredmetno do trenutka dok ne budemo sigurni što se događalo", kazao je Horvat.
Potom je o mogućem kriminalu prilikom obnove progovorio i premijer Andrej Plenković na sjednici vlade.
"Treba ispitati, nije dobro da postoje objekti koji bi trebali biti čvršći nego jesu. Sve što treba ispitat će se ispitati, nema a priori zatvaranja za propitkivanje nadležnosti, čija god ona bila. Obnova koju je Hrvatska provodila bila je veliki proces. Ako je bilo izgrađenih zgrada koje nisu u skladu s propisom, to se treba ispitati", poručio je premijer.
DORH objavio da USKOK pokreće istragu
Sve je kulminiralo objavom iz DORH-a kako će USKOK od policije tražiti provođenje kriminalističkog istraživanja radi utvrđivanja sumnje o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije.
"U odnosu na javne objave i istupe pojedinaca te upite o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području Sisačko-moslavačke županije, odgovaramo da će Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) žurno zatražiti od policije provođenje kriminalističkog istraživanja radi utvrđenja postojanja osnovane sumnje da bi bilo počinjeno kazneno djelo iz nadležnosti Ureda ili neko od drugih kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, te će ujedno zatražiti i od drugih državnih tijela poduzimanje radnji i mjera iz njihove nadležnosti", priopćio je DORH.
Što je sve sporno
Priča koja je počela nakon što se počelo govoriti kako su među kućama srušenim u potresu i one koje su obnavljane i građene nakon rata, mogla bi, dakle, epilog dobiti i na sudu. No riječ je o doista potencijalno golemoj aferi. Naime, ako je točno da se niz kuća iz obnove srušio, to može značiti da se u obnovi gadno muljalo i da kuće sustavno nisu građene kako je trebalo.
Sada će trebati utvrditi koliko se u izvođenju radova držalo projekata, kao i kako se to nadziralo. Zakon o obnovi nudio je dvije opcije kada je riječ o obnovi kuća.
U prvoj varijanti Državni je ured za stambeno zbrinjavanje mogao odobriti izvođenje radova fizičkoj ili pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje takve djelatnosti i ispunjava uvjete koje propisuje čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje. Takvi su se radovi odobravali na temelju provedenog javnog natječaja, a ugovor je Državni ured za stambeno zbrinjavanje sklapao s najpovoljnijem ponuđačem.
U drugoj opciji, Državni ured za stambeno zbrinjavanje mogao je odobriti izvođenje radova vlasniku ili suvlasniku obiteljske kuće ili stana koji zatraži da osnovne radova obnove i unutarnjeg uređenja izvede u vlastitoj organizaciji sredstvima iz državnog proračuna, a prema Zakonu, Državni ured za stambeno zbrinjavanje morao je vlasniku ili suvlasniku kuće osigurati besplatan projekt sanacije, elaborat s uputama o načinu sanacije, troškovnik sa specificiranim i odvojenim troškovima za nabavku materijala i troškove rada. No, po ovom, drugom modelu Državni ured za stambeno zbrinjavanje morao je vršiti stručni nadzor postupka obnove. Sada se postavlja pitanje kako je to činio.
Stručnjaci: Prema slikama, nije se radilo po pravilima struke
Pitanja koja se sada otvaraju su brojna. Inženjeri s kojima smo razgovarali, a koji su zbog zasad vrlo limitiranih informacija željeli ostati anonimni, kažu kako su mnogi od urušenih objekata u stradalim područjima, prema slikama i snimkama koje su objavljene u medijima, izgrađeni protivno pravilima struke, no da je u ovom trenutku nemoguće reći tko je izvodio gradnju takvih kuća.
"Tijekom obnove su izrađivane zidane konstrukcije kuća koje nisu omeđeno ziđe, odnosno nisu izvođeni serklaži, kako vertikalni tako ni horizontalni. Na par mjesta sam vidio slučajeve da su serklaži izvedeni, ali da nisu armirani. Postoje slučajevi gdje su, naprimjer, serklaži izvedeni na zabatnim zidovima kuća, ali u prizemlju nema niti jednoga. Takvo ziđe, zbog svoje vrlo male debljine u odnosu na neomeđeno ziđe u starim građevinama (40, 50, 60, 70 i više cm, ovisno o broju etaža), pokazuje vrlo loše ponašanje na horizontalno opterećenje. Iz većine fotografija se vidi otkazivanje takozvanim dijagonalnim vlačnim slomom", govori Indexu stručnjak.
"Priručnik je bio vrlo dobar, ali nije bio primijenjen"
Osvrnuo se i na to kako su se obnavljale kuće nakon rata.
"Imao sam priliku vidjeti priručnik za obnovu nakon rata, mislim da su IGH i HIMK sudjelovali u tome, i taj priručnik je dao hrpu detalja za obnovu kuća. Po svemu sudeći, nisu baš primijenjeni. Jesu li se radili neki tipski projekti ili je bio samo taj priručnik s tipskim detaljima, ne znam. Ali taj priručnik je bio vrlo dobro sročen, s praktične strane gledano. Napominjem da pravila struke (ne norme, propisi...) su i tada zahtijevala da se izrađuje omeđeno ziđe. Prema onome što sam vidio preko fotografija mogu reći da su pravila struke u dobroj mjeri zanemarena i da se radilo bez njih. Tko je tako radio, to ne znam", govori stručnjak.
Tko je radio neke od kuća iz obnove možda će na kraju otkrivati USKOK. No, o tome kako su građene kuće govorio je vlasnik jedne kuće iz poslijeratne obnove iz sela Strašnik, Tomislav Stanić.
Vlasnik kuće iz obnove: Tu nema kapi željeza
"Obnova je započeta 1997. godine, a 1999. je završena. Država je tu u Strašniku i okolnim selima obnavljala 80% kuća. Sve kuće ispod mene imaju crvene naljepnice, pomaknulo se sve iz temelja. U kućama nema kapi željeza, ne znam tko je radio projekt, nadzor", rekao je Stanić.
Rekao je da ne zna točno izvođače radova ni projektante, no bilo je više tvrtki u pitanju: "Radilo je pet-šest firmi. Sigurno se radilo i na crno, ne znamo tko je radio, što je radio. Nitko nije izašao ni provjerio gradnju naknadno. Nisam dobio uporabnu dozvolu, nisam dobio nikakav papir osim ugovora s općinom da mi se gradi kuća."
Stanić smatra da treba ispitati odgovornost.
"Meni su mama, kći i supruga ostale u kući, što da su poginule? Onaj tko je gradio, projektirao i vršio nadzor, trebali su znati što se radi. Tad je to bilo na brzinu, bili smo u izbjeglištvu sedam-osam godina, nismo gledali, bilo nam je važno vratiti se", rekao je za N1.
Arhitekt: To je kriminal
O ovome je govorio i arhitekt Ivan Križić u N1 Studiju uživo.
“Takve situacije se ne mogu dogoditi, to je kriminal i na njih trebaju reagirati službe zadužene za kriminal”, rekao je Ivan Križić komentirajući lošu gradnju u Petrinji: “Prema zakonima koji reguliraju gradnju zna se tko odgovara u propustima. Za to nema druge riječi osim da je to kriminal. Propisano je koja je uloga nadzornog inženjera, voditelja gradnje, investitora… Siguran sam da je to proces koji mora ući u domenu istraživanja kaznene odgovornosti.”