I DALJE je nejasno zašto infekcija koronavirusom Sars-CoV-2 kod brojnih inficiranih osoba protječe s blagim simptomima ili bez simptoma, a drugima ugrožava život.
Kod teškog tijeka bolesti covid-19 često se radi o krivoj reakciji tijela na upalu. Upala zahvati pluća, ponekad su pogođeni i srce ili bubrezi. Često dolazi do oštećenja krvnih žila i do jačeg zgrušavanja krvi, uslijed čega se u plućima mogu stvoriti ugrušci krvi. To je često neposredni uzrok smrti kod teškog tijeka oboljenja od covida-19, piše Deutsche Welle.
Za teški tijek karakteristična dva tipa nezrelih stanica
Jedan tim znanstvenika s više njemačkih sveučilišta i instituta iz pokrajine Schleswig Holstein i iz Nizozemske sad je u krvi pacijenata oboljelih od covida-19 otkrio pokazatelj koji bi mogao rano upućivati na mogući teški tijek oboljenja.
Znanstvenici okupljeni u njemačkom klasteru izvrsnosti PMI Precision Medicine in Chronic Inflammation (precizna medicina kod kroničnih upala) otkrili su nezrele stanice trombocita, koji imaju ključnu ulogu u zgrušavanju krvi.
Ti takozvani megakariociti inače se nalaze u koštanoj srži gdje dozrijevaju u gotove krvne stanice. Ali one se mogu naći i u krvi u slučaju zatrovanja krvi, navodi voditelj studije Florian Tran s Instituta za kliničku molekularnu biologiju Sveučilišta u Kielu. "Poznajemo takve pojave nezrelih stanica u krvi teško oboljelih pacijentica i pacijenata, primjerice, kod bakterijske sepse (zatrovanja krvi)." To bi moglo ukazivati da opasne probleme sa zgrušavanjem krvi izazivaju te nezrele stanice.
Osim toga, znanstvenici su u uzorcima krvi otkrili jako puno nezrelih crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), koja obično sazrijevaju u koštanoj srži. Crvena krvna zrnca su odgovorna za prijenos kisika u tijelu. Brojna nezrela crvena krvna zrnca ukazuju na nedostatak kisika. To je poznata reakcija kod teškog oboljenja pluća.
Kako rano prepoznati mogućnost teškog tijeka bolesti
"Skupa s drugim podacima, kao što su kliničke laboratorijske vrijednosti i mjerenje količine tvari koje ukazuju na upalu, mogli smo stvoriti neku vrstu 'otiska prsta', signaturu promijenjenog načina funkcioniranja tih stanica i pratiti neko vrijeme", kaže dr. Neha Mishra, suautorica studije.
Molekularnom signaturom u krvi mogao bi, dakle, biti rano prepoznat mogući teški tijek oboljenja i shodno tomu poduzete mjere za intenzivno liječenje.
Na istraživanju je surađivao međunarodni tim znanstvenika. Nove spoznaje su u stručnom časopisu Immunity objavili znanstvenici sa Sveučilišta Christiana Albrechta iz Kiela (CAU), Sveučilišne klinike Schleswig-Holsteins (UKSH), Sveučilišta iz Bonna, Kölna, Lübecka, Tübingena i nizozemskog Nijmegena, zatim Znanstvenog centra Borstel - Leibniz za plućne bolesti i Njemačkog centra za neurodegenerativna oboljenja (DZNE) skupa s kolegama njemačkog znanstvenog saveza Deutsche COVID-19 OMICS Initiative (DeCOI).