VIDEO Plenković na vladi o mjerama: Trajat će od subote do 21. prosinca

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

U PODNE se održala sjednica vlade na kojoj su članovi dobili informaciju o aktualnom stanju vezanom za koronavirus i o novim, strožim mjerama za suzbijanje epidemije, koje će detaljno biti predstavljene na press-konferenciji nakon sjednice vlade.

Konferencija za medije najavljena je za 14 sati, a moći ćete je pratiti uživo na Indexu.

Prema posljednjim informacijama do kojih je došao Index, zatvaraju se kafići i restorani. Škole će ostati otvorene, kao i trgovine i šoping-centri. Ostaju otvorena kina i kazališta, kao i muzeji i galerije, no broj posjetitelja će biti ograničen brojem kvadrata. Kladionice se zatvaraju, a crkve ostaju otvorene.

>> SJEDNICA VLADE

Mjere će trajati do 21. prosinca

Premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da će nove mjere, koje će vlada predstaviti danas u 14 sati, na snazi biti od subote 28. studenog do ponedjeljka 21. prosinca, istaknuvši da se njima nastoji do Božića napraviti napor za učinkovitiju borbu protiv koronavirusa.

"Sada, pogotovo s današnjim brojevima gdje smo prvi put s preko 4000 zaraženih, moramo poduzeti dodatne mjere", rekao je Plenković u uvodnom govoru na sjednici vlade najavivši da će novi paket mjera biti predstavljen u 14 sati.

"Važno je imati na umu da mjere imaju konkretnu epidemiološku podlogu. Uz to nastojat ćemo dodatnim testiranjima što bolje utvrditi trendove zaraze, nastojati održati funkcioniranje zdravstvenog sustava i pripremiti se za distribuciju cjepiva kada ono dođe u Hrvatsku i kada bude dobilo potrebna odobrenja", naglasio je Plenković. 

Istaknuo je da svi ministri iz ekonomskih resora rade na preciziranju ekonomskih protumjera za očuvanje radnih mjesta prema onim sektorima čija je aktivnost limitirana protuepidemijskim mjerama. 

"Mjere koje bi stupile na snagu u subotu trajale bi do 21. prosinca. Nastojimo sada uoči Božića napraviti napor koji će nam omogućiti učinkovitiju borbu protiv koronavirusa", kazao je Plenković.

Premijer se osvrnuo i na jučerašnju raspravu u Hrvatskom saboru o oporbenoj inicijativi za opoziv ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića. U raspravi je poslana jasna i čvrsta potpora ministru te su otklonjene sve zamjerke "udružene krajnje lijeve i desne opozicije", rekao je.

Stanje s koronavirusom

Nakon danas zabilježenih 4009 novih slučajeva zaraze koronavirusom u samoizolaciji je 50.165 osoba, a na bolničkom liječenju 2171 osoba, među kojima su 252 na respiratoru, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić.

U proteklih tjedan dana u bolnice je primljeno 1915 pacijenata s covidom-19, a otpušteno ih je 1359.

Među zdravstvenim djelatnicima je 1466 aktivnih slučajeva zaraze, dok ih je 1135 u samoizolaciji. 

"Ministarstvo zdravstva promptno reagira na zahtjeve bolnica i kontinuirano vodi računa o dostatnosti bolničkih kapaciteta, opreme i zdravstvenih djelatnika, zasad smo po pitanju kapaciteta u stabilnoj situaciji. Najveći izazovi su na sjeveru zemlje, no uspješno pronalazimo rješenja i za njih", rekao je Dulibić.

Ministarstvo zdravstva zatražilo je od HZZO-a ustupanje raspoloživih koncentratora kisika na privremeno korištenje bolnicama, ovisno o potrebama pacijenata.

U Međimurskoj županiji mobiliziran je hotel Park u Čakovcu kao tercijarni centar za prijem bolesnika s koronavirusom te je u tijeku donošenje odluka o rasporedima zdravstvenih radnika.

HZJZ je pokrenuo sa zagrebačkim Medicinskim fakultetom pozivni centar u kojemu studenti medicine volonteri pomažu u praćenju kontakata pod nadzorom epidemiologa, gdje dnevno volontira 40 studenata.

Pozivni centar zasad pokriva potrebe pet županija i zavoda za javno zdravstvo, to su Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija.

Dulibić je ponovno pozvao građane na dosljedno pridržavanje mjera jer je to jedini način da se zaštiti vlastito zdravlje, a time i zdravstveni sustav.

Božinović o kaznama

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da je cilj uvođenja novih mjera da se građane dodatno potakne na što manje kontakata i druženja kako bi se smanjio broj zaraza koronavirusom, ali i pritisak na zdravstvo.

Božinović je izvijestio da je u proteklih tjedan dana Stožer civilne zaštite donio dvije odluke na nacionalnoj razini i osam na razini županija. Županije s lošijom epidemiološkom slikom predlagale su oštrije epidemiološke mjere koje se odnose na njihovo područje ili na područje pojedinih gradova i općina. 

"O tome smo razgovarali jučer na novom sastanku sa svim hrvatskim županima gdje smo razmijenili mišljenja, ali i predstavili smjer kojim se ide kad su u pitanju nove mjere. Cilj je da se građane dodatno potakne na što manje kontakata, pogotovo druženja, kako bi se smanjio broj zaraza, a time i pritisak na bolnički sustav", izvijestio je Božinović.

Što se tiče nadzora provedbe mjera, inspektori Državnog inspektorata, civilne zaštite i policijski službenici obavili su 2801 nadzor i izdali 19 prekršajnih prijava zbog kršenja epidemioloških mjera te četiri kaznene protiv osoba koje su svojim ponašanjem pridonijele širenju i prenošenju zaraze.

Što se tiče opreme, ona se redovito izdaje lokalnim stožerima i medicinskim ustanovama. U ovom trenutku je 12.1 milijun različitih artikala zaštitne opreme na skladištima civilne zaštite i ona se redovito obnavlja.

O poreznoj reformi

"Porez na dodanu vrijednost ukida se za male pošiljke iz EU od 1. srpnja 2021. godine", rekao je Marić o poreznim promjenama.

"Smanjuju se porezne stope, uvodi se nacionalna naknada za starije osobe. Predloženo je snižavanje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto. Izmjena će biti i u ostvarivanju dohotka od imovine, primjerice, iznajmljivači stanova neće više morati ovjeravati ugovore kod javnog bilježnika prije porezne uprave", rekao je Marić.

Smanjuje se stopa poreza na dobit s 12 na 10 posto za one koji imaju manji godišnji prihod od 7.5 milijuna kuna, dodao je Marić.

Dopunom zakona uređeno pitanje mobilizacije radnika u socijalnoj skrbi

S obzirom na otežano pružanje usluga uslijed epidemije koronavirusa, vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o socijalnoj skrbi kojom se uređuje pitanje mobilizacije radnika kod pružatelja te usluge te preraspodjela radnog vremena.

"Dopunom zakona predlaže se urediti pitanje mobilizacije radnika kod pružatelja socijalnih usluga koja podrazumijeva privremeno upućivanje od jednog pružatelja socijalnih usluga drugome, izolaciju radnika u prostorijama pružatelja socijalne usluge i preraspodjelu radnog vremena", rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Pojavom zarazne bolesti covid-19 otežano je provođenje i pružanje socijalnih usluga, i to zbog bolesti ili izolacije radnika i korisnika, što je dovelo do nedostatka dovoljnog broja radnika za obavljanje redovnih poslova, istaknuo je ministar obrazlažući predloženu dopunu zakona.

Podsjetio je da je Odlukom Stožera civilne zaštite od 25. ožujka uvedena nužna mjera posebne organizacije ustanova socijalne skrbi i drugih pružatelja socijalnih usluga kojom je omogućeno upućivati radnike kod drugih pružatelja socijalnih usluga te je omogućeno raspolaganje opremom i vozilima pružatelja socijalnih usluga.

"S ciljem provođenje posebnih mjera za sprječavanje širenja zaraze transmisijom virusa neophodno je, osim upućivanja radnika i raspolaganja opremom, na poseban način urediti područje radnog vremena zaposlenih kod pružatelja socijalnih usluga, osobito onih koji skrbe o posebno osjetljivim skupinama građana koji mogu biti ugroženi prilikom moguće zaraze", objasnio je Aladrović.

Tako bi, prema dopuni zakona, upućivanje radnika bilo moguće za sve ustanove socijalne skrbi čiji je osnivač RH, jedinica lokalne (područne) samouprave ili pružatelje usluge s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju socijalne usluge, razmjerno broju korisnika za koje je ugovor o pružanju socijalne skrbi sklopljen.

Radna izolacija i preraspodjela radnog vremena iznimno je moguća i za sve druge pružatelje socijalnih usluga po uputi ministra.

Prostor Markovog trga postaje štićeni prostor

Vlada je dopunila Uredbu o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja kojom je prostor Markovog trga određen kao štićeni prostor prve kategorije.

Dopuna uredbe uslijedila je nakon što je od 12. listopada i napada vatrenim oružjem na Markovom trgu na prostoru ispred Hrvatskog sabora i vlade privremeno ograničen pristup i kretanje tim dijelom grada radi sprječavanja pristupa osoba i vozila koje mogu predstavljati sigurnosnu ugrozu te otklanjanja opasnosti za štićene osobe i građane.

Dopunom Uredbe se kao štićeni prostor I. kategorije određuje prostor u neposrednom okruženju sjedišta Hrvatskog sabora i vlade i to 1.2 metra od vanjskog ruba zgrade sabora sa sjeverne, istočne i južne strane, 1.2 metra od vanjskog ruba Banskih dvora sa sjeverne i zapadne strane, prostor Trga sv. Marka između istočne strane Banskih dvora, zapadne strane zgrade sabora te sjevernog i južnog kolnika na Trgu sv. Marka, Freudenreichova ulica i dio južnog kolnika Trga sv. Marka od Freudenreichove ulice do Ćirilometodske ulice.

"Ovom dopunom, odnosno određivanjem tog prostora štićenim, stvorio bi se pravni temelj za trajnije provođenje mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba i objekata te primjenu elemenata sustava tehničke zaštite i kontrole pristupa, čime bi se smanjila mogućnost izravnog pristupa i ugrožavanja sigurnosti, kako osoba tako i objekata", objasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

"Pri tome se ni u kom slučaju neće ograničiti pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, u skladu s Ustavom i Zakonom o javnom okupljanju", istaknuo je.

"Pristup i kretanje i dalje bi bio omogućen svim osobama kojima je to nužno - zaposlenicima, dužnosnicima, zastupnicima, sucima Ustavnoga suda, osobama koje stanuju u zoni ograničenog pristupa, vjernicima koji posjećuju Crkvu sv. Marka, osobama s poteškoćama u kretanju te sudionicima mirnih okupljanja i javnih prosvjeda", rekao je.

Temeljem dopune Uredbe, opseg i vrstu mjera osiguranja i zaštite određuje nadležna ustrojstvena jedinica MUP-a na temelju procjene razine ugroženosti, sigurnosnih prosudbi sigurnosno-obavještajnih agencija te podataka i informacija drugih državnih tijela.

Regulacija prometa na području Gornjeg grada neće se mijenjati za vozila javnog prijevoza i vozila građana.

Pročitajte više