ZNANSTVENICI su najstariji uzorak životinjske sperme pronašli skriven u 100 milijuna godina starom komadu jantara, piše CNN.
Paleontolozi su uzorak otkrili u reproduktivnom traktu drevnih ženskih rakova umočenih u smolu - jednog od nekoliko uzoraka dvoljušturaca iz Mjanmara.
Ranije nepoznata vrsta rakova, koja se danas naziva Myanmar Cyprus hui, sliči modernoj dagnji i primjer je dvoljušturca.
Što su dvoljušturci?
Dvoljušturci su male životinje koje datiraju otprilike 500 milijuna godina i još uvijek ih se može naći u oceanima, slatkovodnim jezerima i rijekama. Korištenjem 3D rendgenske tehnologije rekonstrukcije znanstvenici su analizirali nekoliko uzoraka dvoljušturaca, proučavajući njihove udove i reproduktivne organe.
Stručnjaci su otkrili zrelu spermu kod ženki rakova, koje bi spremile spermu za puštanje nakon sazrijevanja jajašca, da nisu zatvorene u ljepljivu smolu drveća.
"Ova se ženka morala pariti malo prije nego što je bila zatvorena u smolu", rekao je He Wang iz Kineske akademije znanosti u Nanjingu.
Najstariji fosil u kojem su pronađene stanice sperme
Znanstvenici su rekli da otkriće označava najstariji fosil u kojem su konačno identificirane stanice sperme.
Rezultati "udvostručuju dob najstarije nedvosmislene fosilne životinjske sperme", napisali su autori izvještaja u nalazima objavljenim u časopisu Royal Society u srijedu.
Primjerci fosilizirane sperme vrlo su rijetki - prema autorima izvještaja, najstarija poznata sperma dvoljušturaca stara je 17 milijuna godina, a prethodnu rekordnu starost od 50 milijuna godina imala je vrsta crva.
Analiza na uzorcima dvoljušturaca, koji potječu iz razdoblja Krede, također je otkrila rijetke detalje unutarnjih i reproduktivnih organa rakova.
Dok većina muških životinja proizvodi velik broj malih spermija, dvoljušturci, kažu autori izvještaja, proizvode mali broj prevelikih spermija, s dugim pokretnim repovima.
Ovo otkriće pruža dosad neviđen uvid u slučaj evolucijske specijalizacije
Znanstvenici su rekli da ovo otkriće pruža "neviđeni uvid u neočekivano drevni i napredni slučaj evolucijske specijalizacije".
Istraživači su dodali da su dokazi o upotrebi divovske sperme prije 100 milijuna godina dokaz uspješne dugoročne reproduktivne strategije.
"Složenost reproduktivnog sustava u ovim uzorcima postavlja pitanje bi li ulaganje u divovske stanice sperme moglo predstavljati evolucijski stabilnu strategiju", kaže Renate Matzke-Karasz, geobiolog s Ludwig-Maximilians-Universitaeta u Münchenu koji je bio uključen u morfološku analiza uzoraka, navodi se u CNN-ovom tekstu.