EKONOMISTI Velimir Šonje i Neven Vidaković su u Pressingu N1 televizije raspravljali o uvođenju eura u Republiku Hrvatsku. Europska središnja banka i Europska komisija u petak su objavile da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam, što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj.
Tijek emisije prenosimo u nastavku teksta.
"Euro je valuta za dobra vremena", kaže ekonomist Guste Santini, a sad je kriza. Je li vrijeme da se žurimo?
Šonje: Koronakriza je pokazala snagu eura i Europske unije. U ova tri mjeseca vidjeli smo snažne monetarne i fiskalne reakcije. Šire gledano, zapravo imamo neviđeno izdašnu reakciju koja ide protiv krize.
Vidaković: Euro je najveća stvar ikad napravljena. Ali, upumpani novac je napravio što, digao burze, ali pad BDP-a ostaje... Euro i eurozona su nestabilni, ne možete proizvoditi novac i jednostavno očekivati da će se sve riješiti. Ova koronakriza je samo ukazala na sve probleme eurozone.
Šonje: Ne stoji ta teza, ovo je pokazalo da europodručje može smiriti situaciju i pomoći zemljama da lakše prođu iz krize.
Vidaković: Prelaskom u euro samo mijenjamo valutu... Sve što je magistar Šonje rekao, po meni je definicija problema. Problem eurozone i eura je što imate dvije Europe... Ekonomije unutar eurozone počinju erodirati, cijena stabilnosti je svaki put sve veća.
Šonje: Asimetrični šokovi u velikoj mjeri ne postoje. Mala gospodarstva, kao što je naše, duboko su integrirana u Europu. Kad je kriza u Italiji i Njemačkoj, kriza je i kod nas. Postoji visoka korelacija tzv. šokova. Kad će nama trebati niska kamatna stopa, trebat će i drugim zemljama EU-a i ECB će je smanjiti.
Je li u slučaju kriza biti bolje u eurozoni? Sad nismo - je li to prednost ili nedostatak?
Vidaković: Nitko nikada nije očekivao da ćemo vidjeti negativnu kamatnu stopu. nitko nikada nije očekivao da ćemo vidjeti negativnu kamatnu stopu koja tako dugo traje. U ovakvim stanjima treba biti oprezan. Ovo što su napravile europ i američka centralna banka je samo krpanje rupe. Nema logike da je danas cijena dionica jednaka kao u prvom mjesecu... Burza je umjetno napumpana.
Možete li laički objasniti što znači ulazak u Europski tečajni mehanizam?
Šonje: To ne znači mnogo. Oko tečaja od 7,45 tržišni tečaj može plivati plus-minus 15 posto, što je vrlo široko. Suštinskih promjena u tečajnoj politici u okviru europskog tečajnog mehanizma neće biti.
Marić očekuje da se već sljedeće godine vratimo u maastrichtske kriterije. Je li to realno?
Šonje: Maastrichtski kriteriji su privremeno suspendirani u EU-u. Hoće li biti reaktivirani sljedeće godine ili 2022. godine, teško je predvidjeti. U uvjetima gospodarskog oporavka 2022. vjerojatno ćemo kriterije moći ispuniti.
Koliko je 2023. godina realna kao godina uvođenja eura?
Šonje: Ne bih se opterećivao s tim. U ovoj krizi teško je reći što će biti i prije 2023.
Prema istraživanju, 40 posto građana podržava ulazak. Najviše ih brine koliko bi negativno moglo utjecati na standard.
Vidaković: Dođe do jednokratnog efekta zaokruživanja. Neki proizvodi jako će poskupjeti. neki drugi uopće neće promijeniti cijenu, primjerice stanovi. Pričati o plašenju da će doći do eksplozije cijena, mali broj proizvoda će poskupjeti... Već smo dva puta mijenjali valutu. Kamatna stopa ugovorit će se između klijenta i banke, vjerojatno će doći do pada kamatne stope.
Mnogi kažu da je Hrvatska euroizirana, primjerice, ako kupujete apartman na moru ili štedite, radite to u eurima. Koliko to ide u prilog tezi da nemamo što raditi izvan eurozone?
Šonje: Mi smo europska zemlja koja je euroizirana. Pitanje treba li ga uvoditi mi je izvan cijelog tog konteksta... Nas euro prožima svakodnevno. Neće biti odstupanja u konverzijama, ona je besplatna.
Hoće li kamate pasti samim ulaskom u eurozonu?
Vidaković: Neće. Sam pad ovisi o puno drugih faktora - tko se zadužuje i zašto. Svi problemi koji postoje u Hrvatskoj, postojat će i dalje.
Kakav će psihološki efekt imati na građane? Primjerice, umirovljenici s 2000 kuna mirovine shvatit će da im je mirovina manja od 300 eura.
Vidaković: To je problem koji će inicijalno biti negativan. Isto tako, cijene više neće biti 100 nego 15. Brzo ćemo zaboraviti da smo nekada imati kunu.
Neke zemlje imale su porast plaća, primjerice Slovenija i Slovačka. Je li bilo vezano za prelazak na euro?
Šonje: To je nominalna stvar. Slovačka je dobro rasla zahvaljujući autoindustriji koju je privukla. Treba naglasiti da nije sam euro uzrok toga. Naši strukturni problemi će ostati. rizik države će ostati. Euro je dobra prilika, nikako ne i rješenje.
Gospodine Vidakoviću, ne slažete se da će uvođenje eura potaknuti strane investicije. Zašto?
Vidaković: Trebamo drugu definiciju toga. Strane investicije nisu prodaja naše imovine.
Ulazak u eurozonu donosi nam i troškove. Koliko bi nas godišnje to koštalo?
Šonje: Treba reći dvije stvari: HNB ima devizne rezerve. Na osnovi udjela u ECB-u participiramo od kreacije novca na razini cijele eurozone. Bit ćemo u prilici da ostvarimo veće dobiti jer je prokrvljenost novcem europskog gosp veća nego prokrvljenost novcem hrvatskog gospodarstva.
Zašto se Poljska, Mađarska i Češka ne žure?
Vidaković: Vide da nije problem ući, ali vide da u eurozoni postoje problemi koji se ne rješavaju... U ovoj krizi kristalno je jasno da se Europa ne može nositi s Amerikom i Kinom.
Šonje: U Mađarskoj i Poljskoj su antieuropske vlade na vlasti. To je politika, a ne ekonomija. Poljska je specifičan slučaj, ona ima mogućnost da domaćom politikom napravi nešto bolje nego što bi njome napravio ECB.
Stalno upozoravate na probleme nekih članica eurozone, ima li šanse da raspadne i neke zemlje istupe?
Vidaković: To je na pragu Santinijevog da je euro za dobra vremena. Europa na federalnoj razini ne postoji.
Što ako se ne postigne dogovor?
Šonje: Slažem se da Europa ne funkcionira na federalnoj razini, niti treba, jer nije federacija. Europa je spora jer se nacionalne države dugo usuglašavaju dok se ne postigne dogovor. Naučili smo od 2008. da se Europa dugo dogovara, ali se na kraju dogovori. Europa ima gospodarske probleme, ali je posljednjih godina osnažena. I dalje je ekonomski najatraktivnije područje svijeta. Grčka i talijanska kriza dobrim dijelom su posljedica njihovih pogrešnih nacionalnih politika - ranijeg zaduženja, korupcije, neefikasnosti. Europske institucije, kao i euro su zapravo samo prilika.
Što nas očekuje najesen? Koronakriza i dalje traje, svi govore da će se prave posljedice osjetiti tek najesen.
Vidaković: Kao i 2008 i 2009., morat ćemo se suočiti s našom ekonomijom. Odabrali smo da nam ne treba proizvodnja, da imamo 500 teritorijalnih jedinica... Sada ćemo vidjeti posljedice takvog odabira.
Što konkretno očekujete?
Vidaković: Porast nezaposlenosti, pad BDP-a, rast lošeg standarda i ovisnost o 10 milijardi eura koji su upitni.
Vjerujete li da će oporavak uslijediti iduće godine?
Šonje: Ovo nije ekonomska kriza, kao meteor je pala na ekonomiju. Ako epidemija prođe, imat ćemo oporavak. Nezaposlenost će u drugoj polovici godine rasti, već sada je za nekih 300.000 veća nego lani, možda će se i udvostručiti. U optimističnom scenariju oporavak bi trebao početi na proljeće 2021. europski novac neće riješiti taj period, neće nam pomoći da ne udarimo u dno. Trebat će vrijeme i za izvlačenje tog novca. Izlazak iz krize bi, ali od udaranja u dno nas euro ne bi spasio.