KORONAKRIZA

Plenković više nema izbora, mora ići u rezove i to odmah

Foto: Srećko Niketić / Pixsell

ZA RAZLIKU od prijašnjih garnitura u Banskim dvorima, uključujući i dosadašnju vladu Andreja Plenkovića, nova Plenkovićeva vlada morat će se ozbiljnije uhvatiti u koštac s reformama. 

Na to će je, upozoravaju ekonomisti, natjerati s jedne strane realnost koju nam je proizvela koronakriza, a s druge strane vlastite najave poreznog rasterećenja, što je bio i jedan od lajt motiva HDZ-ova izbornog programa. Pored toga, važnu ulogu u cijeloj priči imat će i pripreme za ulazak Hrvatske u eurozonu, kao i zahtjevi Europske komisije. 

Plenković jednostavno neće imati izbora

"Hrvatska će ovoga puta morati provesti strukturne reforme, neće imati drugog izbora. One će biti uvjet kako za ulazak u zonu eura, tako i za korištenje novca iz fonda EU za oporavak od koronakrize. Na taj će način hrvatska ekonomija postati otpornija", kaže za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.

>> Hrvatsku će koronakriza najteže pogoditi, a onda ćemo se od nje najdulje oporavljati

Koronakriza, kojoj se još ne nazire kraj, Hrvatsku će pogoditi znatno teže nego ostale članice EU. Na to upozoravaju i u Europskoj komisiji, koja je u svojim ljetnim prognozama Hrvatskoj za ovu godinu prognozirala pad gospodarske aktivnosti od čak 10,8 posto. Veći pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od Hrvatske imat će, izračunali su u Bruxellesu, samo Italija i Španjolska.

>> Europska komisija objavila nove prognoze za Hrvatsku

Oporavak možemo očekivati u sljedećoj godini u kojoj nam eurokrati (zasad) navješćuju rast BDP-a od 7,5 posto.  

Proračun će se puniti teže, čeka nas poveći manjak

U uvjetima ovogodišnjeg pada u gospodarsku provaliju, jasno je da će se i državna blagajna znatno teže puniti. Štoviše, već sada se može reći kako će naglasak biti na znatnom povećanju proračunskih troškova, dok će se proračunski prihodi od koronakrizom opuštene ekonomije u velikoj mjeri smanjiti. Takvi će trendovi Hrvatsku ponovno vratiti u zonu proračunskog manjka. I to povećeg.

Naime, prognoze analitičara Raiffeisena pokazuju da bismo u ovoj godini trebali imati proračunski deficit u visini od čak 7,1 posto BDP-a, koji bi se trebao početi smanjivati sljedeće godine, no i tada će, s prognoziranih tri posto BDP-a, biti na samom rubu kriterija iz Maastrichta, čije je ispunjavanje uvjet za uvođenje eura. 

Slijedi nam veliki rast zaduživanja države

Posljedica tako velikog rasta deficita bit će i velik porast zaduživanja države, odnosno skok javnoga duga. Sadašnje prognoze analitičara Raiffeisena pokazuju da će razina javnoga duga u ovoj godini doseći 312 milijardi kuna, ili 84,6 posto hrvatskoga BDP-a. Prognoze drugih analitičara još su pesimističnije i govore o rastu javnoga duga na 90 i više posto BDP-a. 

Novotny: Javni sektor je sada pod velikim pritiskom da provede reforme

Takva je otprilike situacija u kojoj nova Plenkovićeva vlada kreće u poreznu reformu. Kako su najavili iz HDZ-a, prvi koraci u tom pravcu bit će smanjenje stopa poreza na dohodak sa sadašnjih 24 i 36 posto na 20 i 30 posto, a što se može očekivati od početka sljedeće godine.

>> Nova vlada reže porez na dohodak. Izračunali smo koliko će porasti plaće

Tu je i obećanje da će se sva hrana oporezivati po sniženoj stopi PDV-a. Ostvarenje tih obećanja državnu će i lokalne blagajne stajati više milijardi kuna, i to u situaciji kada će punjenje proračuna zbog pandemije koronakrize ionako podbaciti. 

"Javni sektor je sada pod velikim pritiskom da provede reforme, poveća učinkovitost i smanji troškove. Te se promjene mogu provesti s izmjenama u poreznom sustavu", napominje Novotny.


Damir Novotny

Šaravanja: Rezovi u potrošnji će biti neizbježni

I neovisni ekonomist Goran Šaravanja upozorava da Hrvatsku sada čeka reformsko razdoblje. Doduše, dodaje, provedba reformi neće biti osobitost Hrvatske jer se sve zemlje svijeta suočavaju s pandemijom koronavirusa i globalnom recesijom koju je virus izazvao. 

"Podržavam najavu smanjenja poreza, ali rezovi u potrošnji će biti neizbježni", kaže za Index Šaravanja. 

Nestić: Sad su šanse za reforme puno veće nego kod prošlih vlada

"Sada su puno veće šanse da se provedu reforme nego kod prošlih vlada. Vlada je homogenija, a imat će velik proračunski deficit i tržišta će pozorno pratiti što se događa. Osim toga, ulazimo u Europski tečajni mehanizam II. Kako bi očuvala mogućnost zaduživanja pod povoljnijim uvjetima, vlada će morati pokazati spremnost za reforme", poručuje za Index i Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.   


Danijel Nestić

O tome kakav će biti reformski paket nove Plenkovićeve vlade u ovom trenutku možemo samo nagađati. Ipak, makroekonomisti s kojima smo razgovarali smatraju da Plenković ima dosta prostora za zaokret. Kada je riječ o prihodnoj strani proračuna, ona se, primjerice, može podebljati privatizacijom tvrtki koje nisu od strateškog značaja.

"Za mnoge tvrtke nema razloga da budu u većinskom ili manjinskom vlasništvu države. Država ima oko 35 milijardi eura vrijednosti u dionicama, a za nju je to mrtvi kapital, i to u vrijeme kada joj novac u proračunu itekako treba. Zbog čega se država toga ne riješi? Zbog nekakvog mita o obiteljskom srebru?" pita se Novotny.

Ključni su rezovi i reforme u državnoj upravi i pravosuđu 

S druge strane, ističe, u postojećim sustavima koji su veliki gutači proračunskoga novca također se mogu postići velike uštede. Riječ je, napominje Novotny, o zdravstvenom i obrazovnom sustavu, kao i o sustavu socijalnih transfera. Nitko ne zagovara ukidanje državnog zdravstva ili školstva, ali puno se može uštedjeti njihovom racionalizacijom i povećanjem učinkovitosti. 

Ipak, najveći bi učinak trebale donijeti reforme u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi te u pravosuđu. Dobar dio problema u tim resorima riješit će se digitalizacijom, no izgledno je da će digitalizacija proizvesti i dio viška zaposlenih. 

Hoće li se mijenjati sustav plaća u državnoj upravi?

Naši sugovornici u tom dijelu ne očekuju radikalna rješenja. Ipak, ističe Nestić, vlada bi mogla ići u pravcu nove sistematizacije i novog sustava plaćanja, kako bi javna uprava postala kvalitetnija i dostupnija građanima. No Nestić upozorava kako se tu radi o ogromnom sustavu koji je teško reformirati i u kojem se ne mogu očekivati promjene preko noći. Zbog toga, poručuje, ne očekuje radikalne zahvate. 

I Šaravanja ističe kako bi za Hrvatsku velik uspjeh bio kada bi porasla kvaliteta usluga javne uprave. To je, napominje, u interesu i javnog i privatnog sektora među kojima mora vladati partnerski odnos. 


Goran Šaravanja

*Na vladi je da predloži reforme koje će provoditi. Nisam za radikalne rezove, nego za dobro pripremljene reforme*, poručuje Šaravanja. 

Važnost reforme lokalne samouprave

Otvorenim ostaje i pitanje kako će se nova vlada postaviti prema lokalnoj samoupravi, tim više što nas sljedeće godine čekaju i lokalni izbori. Koronakriza već je u velikoj mjeri pogodila lokalne proračune, a izmjene u sustavu poreza na dohodak bit će dodatni udarac za proračune gradova i općina. S druge strane, zagovornici sadašnjeg teritorijalnog ustroja tvrde kako bi radikalno rezanje broja lokalnih jedinica građanima udaljilo javne usluge koje su im potrebne u svakodnevnom životu, kao i da bi izazvalo revolt građana koji su se identificirali sa svojim lokalnim jedinicama. 

Stoga je izglednije, a to je stav i dijela naših sugovornika, da će nova vlada rješenje za reformu lokalne samouprave tražiti u nekom međuprostoru, odnosno u poticanju malih i financijski teško održivih općina i gradova da se spajaju s okolnim većim i razvijenijim jedinicama lokalne samouprave. To spajanje može biti službeno, ali i neslužbeno, tako da više gradova i općina zajednički pruža pojedine komunalne usluge, što omogućuju i postojeći zakoni. Prilično je velika vjerojatnost i da će, ističu analitičari, nova vlada uvesti porez na nekretnine kako bi prihodima od tog poreza popunila ispražnjene gradske i općinske proračune. 

Na kraju ostaje pitanje i političke volje za promjenama. Ako je suditi po izbornim rezultatima i slaganju nove parlamentarne većine, HDZ ne bi trebao imati problema s guranjem reformskih zakona u novom sazivu sabora. Ipak, zlu ne trebalo, ako zapne na odnosu s nekim od koalicijskih partnera, podršku može potražiti u strankama centra koje su u sabor ušle upravo na reformskoj agendi, zaključuju naši sugovornici. 

Pročitajte više

 

Pročitajte više