ZNANSTVENICI su identificirali neobičnu svjetlucavu tvar "koja nalikuje na gel", koju je prošle godine na nama udaljenijoj strani Mjeseca (koja nije okrenuta prema nama) uočio kineski rover Yutu-2.
Prema analizi slika i usporedbe s uzorcima koje je misija Apollo donijela s Mjeseca na Zemlju, radi se o – stijeni. Točnije, rastopljenoj stijeni koja se, vjerojatno nakon udara meteorita, transformirala u tamno zelenu, sjajnu, staklastu masu.
Zelenkasti i blistavi kršnik
"Rover Chang'e-4 otkrio je u krateru unutar bazena Južni pol Aitken (SPA) tamno zelenkasti i blistavi kršnik koji je nastao nakon udara nekog tijela o površinu Mjeseca", napisali su planetarni znanstvenici u istraživanju.
"Ova stijena nastala je zavarivanjem, cementiranjem i aglutiniranjem lunarnog regolita i kršnika", dodali su.
Yutu-2 je ovu blještavu supstancu prvi put uslikao krajem srpnja 2019. Kineski znanstvenici opisali su je kao tvar "koja nalikuje na gel", što je zapravo neobičan opis nečega što se nalazi na Mjesecu s obzirom na to da je krajolik našeg satelita vrlo suho i prašnjavo mjesto.
Kasnije fotografije pokazale su da ta tvar uistinu sjaji, ali i da ne mora biti želatinaste prirode već da se vjerojatno radi o talini, piše Science Alert.
Sastav tamnozelene tvari
Detaljnija analiza panoramskih fotografija koje je snimio rover i spektrometra Visible and Near-Infrared Imaging Spectrometer (VNIS) podržava ovu hipotezu.
Konkretno, Sheng Gou-u iz Kineske akademije znanosti i njegovi kolege koristili su slike s VNIS-a kako bi odredili kemijski sastav blještave tvari, ali i okolnog regolita. Saznali su da se regolit pretežito sastoji od plagioklasa (oko 45 posto), piroksena (7 posto) i olivina (6 posto) - prilično standardne mješavine na Mjesecu.
Bilo im je malo teže odrediti sastav staklaste supstance, vjerojatno zbog slabe svjetlosti, tako da su uspjeli razaznati samo veće količine plagioklasa (oko 38 posto). Znanstvenici su također utvrdili da je ovaj materijal tamnozelene boje i da je veličine 52X16 centimetara.
Sastav i opis tvari nalikuju dvama uzorcima koji su uzeti s Mjeseca tijekom misije Apollo: lunarnom uzorku 15466 i lunarnom uzorku 70019. Oba ova uzorka uzeta su iz udarnih kratera, a klasificirana su kao kršnik (breča).
Posljedica udara meteorita
Planetarni znanstvenici zaključuju da je ova tvar vjerojatno nastala tijekom udara meteorita, prilikom čega se rastalio dio regolita, pomiješao sa neotopljenim regolitom i formirao kršnik.
Taj se proces nije nužno morao odvijati u krateru u kojem je pronađena stijena. Naime, regolit je vjerojatno mješavina materijala iz dva različita kratera, tako da je moguće da se materijal formirao u drugom krateru, bio izbačen i pao u krater u kojem ga je pronašao Yutu-2.
No, ovo istraživanje ima svoja ograničenja. Prvo, znanstvenici nisu mogli analizirati stvarni uzorak, s obzirom na to da je on na Mjesecu. Drugo, svjetlost je bila slaba, a Yutu-2 je već krenuo na drugo mjesto tako da je malo vjerojatno da ćemo dobiti drugi set slika.
Kako god, ovi su rezultati prilično su nevjerojatni s obzirom na količinu podataka s kojima raspolažemo te ipak možemo pretpostaviti da se radi o lunarnoj stijeni, a ne o nekoj tajanstvenoj sluzi koja se skriva na "tamnoj" strani Mjeseca.
Istraživanje naziva Impact melt breccia and surrounding regolith measured by Chang'e-4 rover objavljeno je u Earth and Planetar Science Letters.