Piše: Gordan Duhaček | 06.04.2020. 07:32

Ovo je pet najvećih grešaka našeg Kriznog stožera

VILI BEROŠ postao je ministar zdravstva 31. siječnja ove godine, nakon što ga je u saboru podržao 81 zastupnik. 

Beroš je na toj poziciji naslijedio općenarodno omraženog Milana Kujundžića, jednog od najgoreg od svih groznih ministara u vladi Andreja Plenkovića, što je novom ministru itekako išlo u korist. Naime, Kujundžić je kada je riječ o vođenju Ministarstva zdravstva i komunikaciji s javnošću, postavio tako niske standarde - npr. sjetimo se da je bivši ministar na jednu presicu čak došao s odvjetnikom i prijetio novinarima da će ih sve tužiti - da je Beroš trebao biti samo malo bolji od toga da bi izgledao kao spasitelj.

>> Plenković potvrdio, novi ministar zdravstva bit će Vili Beroš

Od početka svog mandata Beroš se bavi borbom protiv pandemije koronavirusa, u čemu se općenito gledajući pokazao uspješnim, što ne znači da nije napravio i neke promašaje. U svakom poslu ih ima, nenamjernih ili namjernih, utemeljenim na najboljim namjerama i lošim procjenama, no problem koji nastaje u ovoj situaciji je da vlast i dio javnosti svaku kritiku Beroša proglašavaju činom nacionalne izdaje.

Konstruktivna kritika je i poželjna i potrebna

Ne treba tu zaboraviti ni potpredsjednika vlade ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je uostalom šef Nacionalnog stožera civilne zaštite, te time hijerarhijski iznad Beroša. Plenkovićevog intimusa, koji je prethodno bio suradnik mnogih, od Saveza komunista Hrvatske preko Stipe Mesića do Jadranke Kosor, sada se također pokušava medijski pretvoriti u “spasitelja Hrvatske”, kako je nazvan u jednim novinama, čime se također želi suziti prostor javne kritike poteza Stožera.

Činjenica je da je Stožer zasad relativno dobro upravljao ovom izvanrednom situacijom pandemije, ali to ne znači da nije bilo grešaka, promašaja i loših poteza.

Njih je potrebno istaknuti iz najmanje dva razloga: 1. Konstruktivna kritika Stožeru može samo pomoći da neke od grešaka otkloni i 2. To što smo usred epidemije koronavirusa ne znači da je vlast odjednom pošteđena svake kritike, jer najgore od svega bi bilo da trajna žrtva koronavirusa budu hrvatska demokracija i ljudska prava.

Prvi problem: Prijeteće izjave i ratna retorika

Stožer zasad većinom staloženo komunicira s javnošću, ali je bilo momenata kada su dali izjave koje su zvučale prilično prijeteće. Od tih je svakako najpoznatija ona ministra Beroša o “petoj koloni”. 

“Dobio sam informaciju da su pojedini liječnici namjerno sklanjali zaštitnu opremu s polica da bi prikazivali stanje kao loše. U svakom ratu postoji peta kolona, želim poručiti svima da maksimalno radimo na nabavi zaštitne opreme”, rekao je Beroš na konferenciji za medije 25. ožujka.

>> Neumorno nas uvjeravaju da je Hrvatska u ratu. To je opasna laž

Karakterizirati trenutnu situaciju kao ratnu i koristiti ratnu retoriku o “petoj koloni” teško da se može smatrati smirujućim javnim komuniciranjem. Baš obratno, to potiče javnost da sama počne tražiti i izmišljati petokolonaše, što može završiti samo loše.

Imamo i primjer ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslava Capaka koji je pak na jednoj konferenciji za medije od novinara zatražio da mu postavljaju samo “afirmativna pitanja”. Novinari ga, naravno, nisu poslušali, niti bi trebali.

Drugi problem: Nejasna komunikacija

S obzirom na tempo svojih javnih istupa, koji su donedavno uključivali i dvije konferencije za medije dnevno, nije čudo što su iz Stožera u određenim trenucima dolazile konfuzne informacije, ali je i dalje problematično.

U ovoj izvanrednoj situaciji nema ničeg važnijeg nego kristalno jasno i nedvosmisleno javnosti komunicirati razloge uvođenja mjera borbe protiv širenja koronavirusa, kao i što te mjere znače u praksi, što Božinoviću, Berošu i ostalima više puta nije uspijevalo.

Primjerice, stav Stožera oko nošenja maski se nekoliko puta mijenjao, a nije bilo jasno ni treba li ostati doma ili ići šetati u prirodu, jer je Stožer te obje poruke poslao u javnost. U Splitu su se, primjerice, jučer na istom displeju simultano "vrtjele" dvije direktno kontradiktorne poruke - "Boravite što više na otvorenom" i "Ostani doma".

>> Capak još jednom objavio gdje se može ići vani i kako se ponašati

>> Ovo su poruke Splićanima: "Boravite što više na otvorenom" i "Ostani doma"

Naročito je nejasno bilo kada je Božinović najavio zatvaranje ugostiteljskih i sličnih objekata, što je šef Kriznog stožera na jednoj press konferenciji samo promrmljao u mikrofon, pa su se svi pitali što to konkretno znači i na koga se točno odnosi.

Božinović se “proslavio” i svojim jučerašnjim propisivanjem kakve trebaju biti prvoaprilske šale. Ministar policije koji građanima objašnjava oko čega se smiju šaliti ne zvuči baš demokratski.

>> Kad ministar policije propisuje kakve smiju biti prvoaprilske šale, zabrinite se

Postoje tu i drugi detalji, poput toga da se od danas broj oboljelih od korovanirusa vodi po mjestu prebivališta oboljelih, ne kao dosad po lokaciji uzimanja uzorka. To je izazvalo prijepore o broju oboljelih, a nejasno je zašto se odmah nije išlo na logičniju metodologiju.

Treći problem: (Pre)spora reakcija

U vezi mnogo toga je Stožer reagirao na vrijeme, ali u nekim je aspektima katastrofalno zakazao. 

>> Vlada ima ozbiljan problem s komunikacijom o koronavirusu

>> Ovo su stranice našeg Ministarstva zdravstva i drugih europskih zemalja

Primjerice, tek 18. ožujka je uveden poseban telefonski broj za građane u vezi svega što se tiče koronavirusa (113), što su mnoge druge članice EU učinile još krajem veljače. Dugo je trebalo i da se uspostavi posebna službena web stranica (koronavirus.hr), kao i da se počne aktivno komunicirati s građanima preko društvenih mreža, konkretno Twittera. 

Doista nema opravdanja da se čeka skoro mjesec dana od početka epidemije u Hrvatskoj da se obave takvi bazični zadaci kada je riječ o informiranju građana.

Četvrti problem: Sudjelovanje u PR akcijama stvaranja kulta ličnosti

Nakon misterioznog sastanka premijera Andreja Plenkovića s urednicima izabranih medija, na kojima se de facto dogovaralo da će ti mediji dobiti novac od vlade u zamjenu za izvještavanje na službenoj liniji, krenuli su i prvi medijski plodovi tog prljavog deala.

>> Što stoji iza tajnog sastanka Plenkovića i glavnih urednika medija?

Dva primjera naročito vrijedi izdvojiti: Prvi se odnosi na posve smiješnu priču o tome kako je neki dječak nacrtao ministra Beroša kao superheroja, što je objavljeno u brojnim medijima, da bi onda uslijedio još gori nastavak: ministar je dječaka telefonski nazvao i s njime malo porazgovarao, o čemu se također izvještavalo kao nečemu velevažnom.

Beroš sigurno ima važnijeg posla od sudjelovanja u takvim PR eskapadama te na njih ne bi trebao trošiti vrijeme. Simpatije javnosti uostalom već ima, a ovakvim forsiranjem bi ih lako mogao izgubiti.

Drugi primjer je nedavno veliki prilog o ministru Božinoviću na RTL-u, koji je predstavljao ništa doli hagiografiju. Naročito je zabavno što su o Božinoviću u prilogu govorile njemu podređene dužnosnice, koje sigurno nisu u situaciji da mogu javno iznositi kritike na račun svog šefa. 

Peti problem: Prijepori oko ustavnih prava u svjetlu izvanrednih mjera

Neke odluke Stožera su izazvale žestoke i opravdane reakcije pravnih stručnjaka, među njima i ustavnog suca Andreja Abramovića, koji smatra da Stožer ne smije na svoju ruku, primjerice, zabraniti napuštanje mjesta prebivališta, već da je za to potrebna dvotrećinska većina u saboru.

Sudac Abramović je čak napisao da je način donošenja pojedinih mjera “de facto diktatura”, a znakovito je da iz Stožera, ali ni od premijera, nisu došla uvjerljiva objašnjenja kada je riječ o kritikama da se situacija s koronavirusom koristi za dvojbene HDZ-ove poteze i ugrožavanje demokracije.

>> Ustavni sudac kritizirao način na koji se donose mjere: To je de facto diktatura

Borba protiv epidemije se ne događa u društveno-političkom vakuumu te Stožer mora obraćati više pozornosti na to da je Republika Hrvatska parlamentarna demokracija, a ne Turkmenistan. 

Dodatni primjer upitnih poteza je prijedlog da se vlasti omogući da sve građane RH prati preko njihovih mobitela, što je opravdavano nedovoljno uvjerljivim argumentom da će se tako efikasnije provoditi mjere samoizolacije.

>> Vlada želi pratiti mobitele građana zbog epidemije. To je opasan udar na naša prava

Najgore od svega je što su se manje-više sve mjere koje su uvedene mogle uvesti i u skladu s Ustavom RH, ali se Plenkoviću i Stožeru očito nije dalo time baviti, nego su odlučili ići prečicom koja može imati dugoročno zastrašujuće posljedice.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

 
NAJNOVIJE
NAJČITANIJE