Piše: R.I. | 26.03.2020. 18:41

U nekim zemljama ljudi nose maske, u drugima ne. Zašto?

OTKAKO se koronavirus počeo širiti, u nekim državama i gradovima poput Hong Konga, Seula ili Tokija maske su postale dio svakodnevice, a oni koji ih ne nose doživljavaju društvenu osudu. No u mnogim drugim zemljama, poput Velike Britanije, SAD-a i Singapura, još uvijek je prihvatljivo hodati bez maski na licu, piše BBC.

Nošenje ili izbjegavanje zaštitnih maski nije samo stvar vladinih preporuka ili medicinskih savjeta već pitanje kulture, odnosno povijesti. No kako se pandemija širi, postavlja se pitanje hoće li se to promijeniti. 

Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje masovno nošenje maski

Otkako se koronavirus počeo širiti, službeni stav Svjetske zdravstvene organizacije bio je jasan. Maske bi trebali nositi oni koji su bolesni i imaju simptome te osobe koje se brinu o onima koji su zaraženi. Nitko drugi ne treba nositi maske i za to ima nekoliko razloga.

Jedan od njih je to što se maske ne smatraju pouzdanom zaštitom jer posljednja istraživanja pokazuju da se virus širi kapljično i u kontaktu sa zaraženim površinama. To znači da je maska korisna zaštita samo u specifičnim situacijama kada netko tko je zaražen zakašlje ili kihne u blizini lica onoga tko je nosi. Zbog toga stručnjaci tvrde da je učestalo pranje ruku mnogo učinkovitije. Osim toga, skidanje maske također zahtijeva posebnu proceduru kako bi se izbjegla kontaminacija rukom te može davati lažan osjećaj sigurnosti. 

U Kini, Hong Kongu, Japanu, Tajlandu i Tajvanu većina ljudi nosi maske

Ipak, u nekim dijelovima Azije nošenje maski je postalo uobičajeno, smatra se da donosi sigurnost i da je pitanje nečije obzirnosti. U Kini, Hong Kongu, Japanu, Tajlandu i Tajvanu raširena je pretpostavka da svi, čak i zdravi ljudi, mogu biti nositelji virusa. S obzirom na to, u duhu solidarnosti maske se nose kako bi se druge zaštitilo. Neke vlade ovih zemalja potiču građane da nose maske, a u određenim dijelovima Kine osoba koja ne nosi masku može biti uhićena i kažnjena.

S druge strane, u Indoneziji i Filipinima, zemljama za koje se sumnja da imaju velik broj neprijavljenih slučajeva zaraze, većina ljudi u velikim gradovima počela je nositi maske kako bi zaštitila sebe od drugih. 

U mnogim od ovih zemalja nošenje maski je bilo uobičajeno i prije izbijanja koronavirusa. One su čak postale i modni dodatak - u jednom trenutku maske s Hello Kitty preplavile su ulične markete Hong Konga.

U istočnoj Aziji mnogi ljudi nose maske kada su bolesni jer se smatra da je nepristojno kihati i kašljati

U istočnoj Aziji mnogi ljudi nose maske kada su bolesni ili tijekom sezone groznice jer se smatra da je nepristojno kihati i kašljati. I epidemija SARS-a 2003. godine, koja je zahvatila neke zemlje u ovoj regiji, pridonijela je navici nošenja maski. Ovo se posebice odnosi na Hong Kong, gdje je mnogo ljudi umrlo od SARS-a.

Jedna od glavnih razlika ovih zemalja u odnosu na one zapadne je činjenica da su već prošli neki oblik epidemije u prošlosti i da su im ta sjećanja još uvijek svježa i bolna. Uz to, u jugoistočnoj Aziji, posebice u velikim gradovima, mnogi već od prije nose maske na ulici zbog onečišćenja zraka.

U Singapuru su vlasti zamolile građane da ne nose maske

No ne nose se maske ni svugdje u Aziji. Primjerice, u Singapuru su vlasti zamolile građane da ne nose maske kako bi se osiguralo da ih ostane dovoljno za one koji rade u zdravstvenom sektoru. Stoga tamo većina ljudi ne nosi maske na ulici. Ondje postoji veliko povjerenje u vlast pa ljudi slušaju naputke vlade.

Nošenje maske kao ritual

Isto tako, neki smatraju da je sveprisutno nošenje maski vizualni podsjetnik na opasnost od virusa te može djelovati kao poticaj za sveukupno bolju brigu o vlastitim higijenskim navikama. 

“Stavljanje svaki dan maske prije izlaska je poput rituala, kao što je uniforma. U takvom ritualnom ponašanju osoba osjeća da mora živjeti u skladu s onim što uniforma predstavlja. A to su u slučaju maske higijenske navike poput ne diranja lica ili izbjegavanja gužvi i distanciranja od ljudi”, rekao je Donald Low, bihevioralni ekonomist i profesor na Sveučilištu u Hong Kongu.

Osim toga, postoji i razmišljanje da je u borbi s virusom i najmanja zaštita važna.

Maske su učinkovite na javnim mjestima gdje ima mnogo ljudi

“Ne možemo kazati da su maske neučinkovite, no pretpostavljamo da imaju neki učinak jer je to zaštita koju dajemo zdravstvenim radnicima”, rekao je Benjamin Cowling, epidemiolog sa Sveučilišta u Hong Kongu. Dodao je i kako su maske učinkovite po pitanju javne transmisije na mjestima gdje ima mnogo ljudi. 

No rašireno nošenje maski ima i svoje negativne strane. U Japanu, Indoneziji i Tajlandu trenutno vlada nestašica zaštitnih maski. Stoga postoji strah da bi ih ljudi mogli upotrebljavati više od jednom, što nije higijenski, kupovati na crnom tržištu ili nositi maske napravljene u kućnoj radinosti koje mogu biti potpuno neučinkovite. 

Ljudi koji u ovim zemljama ne nose maske bivaju stigmatizirani do te mjere da ih se ne pušta u trgovine i zgrade. Neki tabloidi u Hong Kongu su na svojim naslovnicama objavljivali fotografije stranaca koji nisu nosili maske te ih kritizirali zbog nedovoljnog opreza. No diskriminacija ide u oba smjera. U zemljama gdje nošenje maski nije uobičajeno, primjerice na Zapadu, izbjegava se ili čak napada one koji ih nose. 

Nošenje maski možda ipak ima smisla

No one zemlje u kojima se preporučuje nošenje maski možda su u pravu i stručnjaci sada preispituju savjete Svjetske zdravstvene organizacije.

Ponajprije, pojavili su se dokazi o tome da je broj ljudi koji imaju virus, a ne pokazuju simptome veći nego što se u početku smatralo.

Trećina svih pozitivnih u Kini nije imala nikakve simptome

Prema podacima kineske vlade koje je objavio South China Morning Post, procjenjuje se da trećina svih pozitivnih nije imala nikakve simptome. Na kruzeru Diamond Princess, čiji su putnici bili u karanteni na obali Yokohame, oko polovina pozitivnih slučajeva, njih više od 600, nije imala nikakve simptome. Na Islandu, gdje se provodi najviše testiranja na svijetu, pronađena je slična proporcija slučajeva zaraze kod kojih nema nikakvih simptoma. 

Stoga se postavlja pitanje sprječava li nošenje maski da zarazu šire oni koji ne znaju da imaju virus. Odnosno, ako svi nose maske, onda zaražene osobe sa simptomima neće biti prijenosnici. 

Nedavno objavljena studija u Kini pokazala je da bi “nedokumentirani slučajevi zaraze”, odnosno oni koji nisu imali nikakve ili su imali blage simptome, mogli biti odgovorni za skoro 80 posto zaraze. 

Nošenje maski stoga može biti navika koja je nastala nedavno zbog iskustva sa zarazama u prošlosti i kao dio kulturnih normi. No kako se pandemija širi te se dolazi do novih dokaza i saznanja, ponašanje ljudi diljem svijeta moglo bi se promijeniti.
 

 
NAJNOVIJE
NAJČITANIJE