TROSTRUKO UBOJSTVO U SPLITU

Filip Zavadlav će odgovarati za svoj zločin. Tko će odgovarati zbog Filipa?

Screenshot: Jabuka TV, Foto: Index

TROSTRUKO ubojstvo koje je u Splitu počinio Filip Zavadlav ne može se baš ni s čim opravdati, ali se može razumjeti bunt koji je nastao oko njega i masovne potpore koja mu se pruža.

Nameće se pitanje jesu li u ovom slučaju zakazali svi, od sustava socijalne skrbi, policije pa do pravosudnih tijela. Naime, trojica braće Zavadlav evidentno su odrastali u obitelji koja im nije pružala adekvatnu brigu i skrb, a nebriga sustava da im pomogne još dok su djeca, jasno pokazuje da oni nisu imali nikakve šanse. Dvojica braće postala su narkomani, dok je Filip u, kako navodi njegov brat, rastrojenom stanju jer nije spavao 2 tjedna kalašnjikovom pobio troje ljudi.

>> EKSKLUZIVNO Brat splitskog ubojice: Napali su me, ali to neće ništa promijeniti

Buljan Flander: Sustav zaštite djece prečesto ostavlja djecu da žive u nesređenim obiteljima

Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih, za Index je rekla kako, nažalost, iz njene dugogodišnje prakse može reći da sustav zaštite djece prečesto i predugo ostavlja djecu da žive u lošim uvjetima i nesređenim obiteljima. Navodi kako sustav stalno daje šansu roditeljima da se poprave, a time, kaže, zapravo oduzimaju šansu djeci da izdvajanjem iz takvih obitelji žive u sredini i udomiteljskim obiteljima, a u krajnjoj liniji i u domu gdje neće doživljavati zlostavljanje, zanemarivanje i razvijanje loše slike o sebi.

"Ne ulazeći u konkretan slučaj, na osnovi dugogodišnje prakse kao i postojećih znanstvenih istraživanja mogu reći da djeca koja odrastaju u nesređenim obiteljima, u obiteljima gdje su izloženi zlostavljanju i zanemarivanju, imaju značajan rizik da u odrasloj dobi budu ne samo nasilna prema drugima nego i da razviju razne psihičke poremećaje i neučinkovite načine suočavanja sa stresom. Često mladi koji su odrastali na takav način nemaju konstruktivne načine rješavanja problema, nego koriste razne metode kojima su usmjereni na emocije, ljutnje, srdžbe i smetnje ponašanja ili pak s druge strane izbjegavanja svih emocija", istaknula je Buljan Flander.

Buljan Flander: Stalno daju šansu roditeljima da se poprave, a time zapravo oduzimaju šansu djeci

Dječaci, kaže, češće imaju tzv. eksternalizirane teškoće poput agresije, ljutnje, a djevojčice internalizirane poput socijalnog povlačenja, izbjegavanja društva, prijatelja i slično. U osnovi, u oba načina sučeljavanja sa stresom leži nesigurna privrženost primarnim skrbnicima (roditeljima), osjećaj neprihvaćenosti i nevoljenosti, loša slika o sebi, nisko samopoštovanje.

Posebno ističe kako sustav zaštite djece prečesto i predugo ostavlja djecu da žive u lošim uvjetima i nesređenim obiteljima.

"Stalno daju šansu roditeljima da se poprave, a time zapravo oduzimaju šansu djeci da izdvajanjem iz takvih obitelji žive u sredini i udomiteljskim obiteljima, a u krajnjoj liniji i u domu gdje neće doživljavati zlostavljanje, zanemarivanje i razvijanje loše slike o sebi. Vještačila sam dosta slučajeva oduzimanja roditeljskog prava roditeljima i ni u jednom slučaju koji mi je upućen od suda kako bi procijenila roditeljske kompetencije tih roditelja i kapacitet za promjenu kod tih roditelja, nisam utvrdila da te kompetencije postoje i da postoji kapacitet za promjenu na bolje. Dapače, u većini od tih slučajeva sam smatrala da je prekasno započeti postupak oduzimanja roditeljskog prava kad je dijete već razvilo određene smetnje, kad se već razvila prethodno navedena slika o sebi ili kad su imali toliko godina da više nisu imala šanse da budu usvojena", kazala je Buljan Flander.

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih, koja dugi niz godina radi sa zlostavljanom djecom, kaže kako se često pita zašto iz godine u godinu produžujemo roditeljima neke mjere poput nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi ako već nakon godinu ili dvije stručnjaci iscrpnom multidisciplinarnom obradom obitelji mogu vidjeti što jest, a što nije u najboljem interesu djeteta.

Psihijatar Vukušić: Treba reagirati, a ne osuditi ovaj samoorganizirani društveni revolt

Psihijatar Herman Vukušić komentirao je pak masovnu potporu koju javnost daje Filipu. Rekao je kako se unatoč općem nezadovoljstvu institucijama i sustavom nijedna tragedija ne može opravdati. Istaknuo je kako osuđuje sve komentare koji su upućeni u grupama potpore ubojici iz Splita, pri čemu se u nekima od njih navodi da ih je trebao pobiti - više.

"No s druge strane treba reagirati, a ne osuditi ovaj samoorganizirani društveni revolt kojim iskazuju nezadovoljstvo i pozivaju na promjenu. Naše vlasti trebaju reagirati, a pravosuđe zahtijeva reformu s pozicije zauzimanja jedinstvenog stava prema ovakvim situacijama", kazao je dr. Vukušić.

Javni revolt definitivno nije teško razumjeti. Iako apsolutno ništa ne može opravdati ubojstvo trojice mladića, javnost reagira ponukana dugogodišnjim postupanjem kako pravosudnih organa, tako i policije i sustava socijalne skrbi, koji također, unatoč tome što rade u teškim uvjetima, često ne poduzimaju sve kako bi na vrijeme pružili zaštitu djeci.

Niz propusta policije

Što se tiče policije, i ona je u ovom slučaju imala niz propusta. Naime, Filip je ubio tri osobe iz, kako se doznaje, narkomiljea, a policija njegovoj obitelji nije pružila nikakvu zaštitu pa je tako jučer pretučen njegov brat Stanislav. A koliko su nezaštićeni pokazuje i činjenica da je u javnost stigao točan datum i sat pojavljivanja Filipovog oca i brata pred istražnim sucem.

>> Kakva je to istraga trostrukog ubojstva kad svatko može prebiti važnog svjedoka?

Zavadlav je, podsjetimo, u subotu kalašnjikovom ubio trojicu muškaraca u samom centru Splita, u Ulici Šperun i Radmilovićevoj ulici. Od tada do javnosti dopiru brojne informacije o teškom stanju u njegovoj obitelji. Pisalo se o presudi protiv majke, braći narkomanima, problemima s ocem, a s brojnim teškoćama u toj splitskoj obitelji godinama su upoznati u Centru za socijalnu skrb.

Prema raspoloživim informacijama, od tri brata jedino Filip nije bio ovisnik o drogama. S druge strane, ubijena trojica, kako se doznaje, bili su sitni ili manje sitni kriminalci s kojima je probleme imao prvo jedan od Filipove braće, a potom i on jer je pokušao zaštititi brata.

Članovi grupa koje se na društvenim mrežama okupljaju potaknuti željom za pružanjem pomoći mladom ubojici spominju ga kao žrtvu te mu, kako ističu, žele dati drugu priliku. Ukazuju na činjenicu da se nije drogirao, otišao je iz teške obiteljske atmosfere u podstanare, našao posao.

Filipov brat: Možda i nismo smjeli biti pušteni iz Doma za nezbrinutu djecu

Mlađi brat Filipa Zavadlava, Stanislav Zavadlav, koji je jučer pretučen, u ekskluzivnom intervjuu za Index rekao je da napad nije prijavio zbog prijašnjeg iskustva s policijom. Za primjer je naveo situaciju kad ga je otac jednom prilikom napao, a da je pritom on zaradio prijavu jer je otac pozvao policiju. Istaknuo je kako misli da sustav ne funkcionira dobro.

>> Brat splitskog ubojice: Napali su me, ali to neće ništa promijeniti

Stanislav je ispričao i da su odrasli u teškoj situaciji, a da im je majka često izbivala iz kuće te bi se, kako je naveo, javljala iz Pariza, Afrike. Ona je trenutno na sezonskom radu u Austriji.

"Otac nas je podigao i othranio. Mi smo bili u Domu za nezbrinutu djecu nekoliko mjeseci i po majci bi i ostali tamo. Otac nas je izvukao. Imali smo teško djetinjstvo. Možda i nismo smjeli biti pušteni iz Doma za nezbrinutu djecu jer smo u obitelji odrastali neprikladno, razumite? Možda bi iz doma izašli bolje odgojeni", rekao nam je Stanislav.

Dakle, iako su institucije bile dobro upoznate sa stanjem u toj obitelji, pa su tako, prema Stanislavovim riječima, on i njegova braća i bili nakratko smješteni u dom, postavlja se pitanje zašto su opet vraćeni u obitelj kojoj su zbog tog razloga i oduzeti. I na kraju su završili tako kako jesu - dvojica braće kao ovisnici, a jedan kao trostruki ubojica.

Pročitajte više