Piše: | 09.11.2019. 07:57

Španjolsku čekaju važni izbori, a situacija je jako napeta

ŠPANJOLCI u nedjelju ponovo izlaze na parlamentarne izbore, samo sedam mjeseci nakon što su već bili na biralištima, no nema naznaka da će ovaj put razriješiti političku blokadu u kojoj se zemlja nalazi.

Ankete pokazuju da bi opet najviše glasova mogla dobiti vladajuća Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza, no i to da birači nikada nisu bili fragmentiraniji te da će raspršiti svoje glasove na pet velikih stanaka, što bi opet moglo dovesti do toga da podijeljene stranke neće uspjeti sastaviti vladu.

U zemlji u kojoj se gotovo 40 godina na vlasti izmjenjuju lijevi centar PSOE i desni centar Narodna stranka, zbog gospodarske krize i korupcije na sceni su se 2015. pojavile tri nove stranke narušivši tradicionalno dvostranačje, no i dalje nedostaje iskustva u stvaranju koalicija na nacionalnoj razini.

Na prošlim izborima u travnju ni jedna stranka nije, u parlamentu s 350 mjesta, dobila potrebnih 176 mjesta za samostalno sastavljanje vlade, a nakon toga su propali pokušaji sastavljanja koalicijske vlade. Španjolci su, stoga, opet u nedjelju pozvani na birališta, na četvrte po redu izbore u zadnje četiri godine, zbog čega bi odaziv mogao biti niži nego u travnju.

Prema anketama, Sanchezov PSOE mogao bi opet osvojiti najviše glasova, no opet nedovoljno za samostalno formiranje vlade.

Sanchez je nakon prošlih izbora u travnju tri mjeseca neuspješno pregovarao s manjom lijevom formacijom, Unidas Podemos, a namjeravale su se pridružiti i manje regionalne stranke, uključujući katalonske zagovornike nezavisnosti, i tako stvoriti veliku lijevu koaliciju. No, u srpnju se posvadio s vođom Podemosa, Pablom Iglesiasom, uz međusobne optužbe za prevelike zahtjeve u budućoj vladi. Najveći problem bio mu je dati ministarstvo financija Podemosu, stranci nastaloj na protivljenju mjerama štednje i ogorčenju građana pogođenih krizom.

Sanchez je potom htio manjinsku vladu, no nije dobio podršku ostalih stranaka u parlamentu. Ankete su tada pokazivale da bi PSOE u studenome mogao dobiti više glasova, nego u travnju, zbog čega premijer nije imao ništa protiv novih izbora.

Izbori u znaku katalonskih zahtjeva za neovisnošću

Nedjeljni prijevremeni izbori se odvijaju u trenutku velikih tenzija u Kataloniji, autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske koja teži odcjepljenju, dok istovremeno Madrid na međunarodnoj sceni želi zauzeti važno mjesto u EU nakon izlaska Velike Britanije te jačanja euroskepticizma u Italiji.

Sánchez je najavio dodatnu predanost projektu EU-a nakon što se zemlja oporavila od dugogodišnje gospodarske krize, a njegov ministar vanjskih poslova Josep Borrell izabran je za šefa vanjskih poslova EU-a u trenutku Brexita i rasta euroskepticizma u Italiji. Španjolska, koja više novca povlači iz EU proračuna nego što uplaćuje, u studenome se priključila skupini 17 zemalja EU-a koje se protive smanjenju novca iz europskih fondova namijenjenih smanjenju razlika između razvijenih i nerazvijenih dijelova bloka 28 država.

Nezaposlenost i korupcija posljednjih su godina najveća preokupacija Španjolaca.

U listopadu je, pak, u središte pozornosti dospjelo premještanje, dogovoreno pod Sánchezovim vodstvom, posmrtnih ostataka španjolskog diktatora Francisca Franca iz velebnog mauzoleja, nakon 44 godine, na jedno groblje u predgrađu Madrida, što je naišlo na odobravanje lijevo orijentiranih birača i na protivljenje desnih.

Prije tri tjedna buknuli su, pak, masovni i nasilni prosvjedi u Kataloniji kao odgovor na osuđujuće presude katalonskim liderima koji su 2017. organizirali referendum o nezavisnosti. Sukob prosvjednika i policije te inzistiranje katalonske vlade na novom referendumu iskoristile su desne stranke kojima je ta situacija dala vjetar u leđa.

Katalonija se tako pretvorila u glavnu temu tijekom ekspresne predizborne kampanje koja je trajala deset dana.

Je li na pomolu prikrivena velika koalicija?

Stranka desnog centra, Narodna stranka, koja je u travnju doživjela težak poraz, oporavlja se te bi opet mogla završiti na drugom mjestu, no s osjetno više mjesta u odnosu na sadašnjih 66. Ankete pokazuju i veliki uzlet desnog Voxa, stranke koja je u travnju prvi put ušla u parlament, a sada bi mogla postati treća najveća stranka u Španjolskoj. Osim žestokog protivljenja pokušaju odcjepljenja Katalonije, pokušava privući birače u ruralnim dijelovima zemlje gdje život postaje sve teži.

U naletu desnice, a zbog kopnjenja svoje popularnosti, PSOE bi nakon izbora mogao pokušati ponovno formirati koalicijsku vladu s Unidas Podemosom, no ankete pokazuju da blok lijevih stranaka zajedno neće dosegnuti potrebnih 176 mjesta. No, neće ga isto tako dosegnuti ni desni blok, u kojem bi bile Narodna stranka, Vox i stranka centra Građani.

Prevagu za formiranje vlade mogle bi donijeti katalonske stranke za nezavisnost, koje u postojećem parlamentu imaju 20-tak mjesta, a koje svoju podršku uvjetuju referendumom o nezavisnosti koji bi bio usuglašen sa središnjom vlasti, što je sadašnjem premijeru Sánchezu neprihvatljivo.

Druga mogućnost je stvaranje velike koalicije PSOE-a i Narodne stranke, odnosno socijalista i konzervativaca, po uzoru na Njemačku, no obje stranke tvrde da do toga neće doći.

No, obje su strane istodobno svjesne da stanovnici, umorni od stalnih izbora, nisu spremni i peti put izaći na izbore. Kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje, Narodna stranka bi se u parlamentu mogla suzdržati od glasovanja o vladi i tako omogućiti svom tradicionalnom rivalu PSOE-u formiranje manjinske vlade. Ta podrška ne bi bila besplatna te bi do nje došlo u posljednjem trenutku. Ona ne bi jamčila usvajanje proračuna niti dug vijek vlade.

Takva podrška bi, međutim, u budućnosti samo ojačala Vox kojem je cilj prestići Narodnu stranku na desnici.

Sánchez bi mogao zatražiti i podršku stranke centra Građani, kojoj ankete predviđaju drastičan pad na ovim izborima. Građani, trenutno treća stranka po broju zastupnika, žele sudjelovati u desnoj vladi, ali poručuju kako je najbitnije da Španjolska dobije vladu.

Sánchez je najavio kako će u slučaju pobjede PSOE-a u roku od 48 sati dati ponudu ostalim strankama za sporazum oko uspostavljanja vlade i jedinstva Španjolske.

Posljednjih dana nastoji animirati birače da izađu na birališta premda brojni komentatori smatraju da bi odaziv mogao biti niži nego u travnju. Španjolska, prema nacionalnom institutu za statistiku (INE), broji ukupno 46 milijuna stanovnika, od čega je njih 36,8 milijuna s pravom glasa na izborima.

Ankete pokazuju kako oko 30 posto birača još uvijek ne zna kome će dati svoj glas.

NAJNOVIJE
NAJČITANIJE