SVJETSKA zdravstvena organizacija u svom prvom izvještaju o zdravstvenom utjecaju plastike u vodi za piće, kako onoj iz vodovoda, tako i onoj iz plastičnih boca, objavila je kako se čini da mikroplastika "ne predstavlja rizik za zdravlje u sadašnjoj količini". No pritom napominju da su dostupne informacije ograničene i da je potrebno provesti dodatno istraživanje mikroplastike i kako ona utječe na ljudsko zdravlje.
WHO se u svojoj analizi koncentrirao na tri potencijalne opasnosti povezane s mikroplastikom - fizičke čestice, kemikalije i mikroorganizme koji se mogu pričvrstiti na mikroplastiku.
Sudeći prema ograničenoj količini dostupnih informacija u istraživanju, zaključili su da kemikalije i mikrobiološki patogeni predstavljaju malen rizik za ljudsko zdravlje. Što se tiče mikroplastike veće od 150 mikrometara, mala je vjerojatnost da će biti apsorbirana u ljudskom tijelu, a što se tiče manjih čestica, očekuje se njihov ograničen unos.
Tjedno progutamo pet grama plastike
No apsorbiranje vrlo malih čestica mikroplastike, uključujući nanočestice, moglo bi se događati u većoj mjeri.
WHO nije obraćao pozornost na druge načine kojima možemo unijeti mikroplastiku u organizam, uključujući hranu i zrak, ali očekuju da će buduća istraživanja procijeniti te rizike.
Jedno nedavno istraživanje tvrdi da svakoga tjedna unosimo u prosjeku pet grama plastike u organizam, što je količina plastike koja odgovara jednoj kreditnoj kartici.
Dvije milijarde ljudi piju vodu s fekalijama
Sićušne čestice plastike dospijevaju u vodu koju pijemo na različite načine, ali većinom putem oborinskih voda, otpadnih voda i utjecaja industrije. Izvori mikroplastike mogu biti i plastične boce i čepovi.
Iz otpadnih voda pročišćavanjem se može ukloniti više od 90 posto mikroplastike, a ponajviše tercijarnim tretmanima poput filtriranja, navodi se u izvješću. WHO poručuje da je važnije obratiti pozornost na značajniji zdravstveni problem nepročišćene ili neprimjerene vode za piće jer se procjenjuje da dvije milijarde ljudi širom svijeta piju vodu kontaminiranu fekalijama.
Primjerice, 2016. godine zabilježeno je 485.000 smrtnih slučajeva zbog dijareje (proljeva) koji su povezani s mikrobiološki kontaminiranom vodom za piće.