Piše: Tihana Jarić Dauenhauer, S.M. | 22.08.2019. 22:15

Svijet bez Amazonske prašume čekaju kaos i bolna smrt

VEĆ smo nekoliko dana bombardirani naslovima koji nas upozoravaju da gore pluća planeta. Prema brazilskom Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja (INPE), od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara.

Amazonskom prašumom upravo haraju požari takvih razmjera da se njihov dim vidi čak i iz svemira (slika dolje), a INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9.500 požara te da svake minute izgori više od jednog i pol nogometnog igrališta izuzetno dragocjene prašume.

Dragocjena prašuma

Zašto smo napisali - dragocjena? Zašto se Amazonija naziva plućima svijeta i što bi se dogodilo čovječanstvu kada bi nas zadesio do nedavno nezamisliv scenarij u kojem bi skoro u potpunosti nestalo njezine prašume koja proizvodi jedan dio svjetskog kisika? Odgovor je da bismo se suočili s katastrofom neviđenih razmjera, krajem ere kakvu poznajemo, jer Amazonija ne stvara samo kisik, ona nas štiti i od mnogih opasnosti za koje nismo ni svjesni da postoje, a njeno uništenje ne bi pogodilo samo lokalno područje Južne Amerike već bi stvorilo kaos diljem planeta.

No krenimo redom. Kako bismo predočili tragičnu budućnost koja nas čeka ako nestanu svjetske prašume, moramo prvo shvatiti kakve nam sve blagodati pružaju tropske kišne šume, odnosno sama Amazonska prašuma jer je ona najveći i najznačajniji predstavnik takve vrste šumskog ekosustava.

Pluća svijeta i ugljikov dioksid

Svijet je do sada bio tako dobro usklađen da su nam biljke pomagale pri uklanjaju CO2 iz atmosfere. Naime, one ga pri fotosintezi apsorbiraju, on im omogućava rast, a naposljetku oslobađaju kisik, piše Svjetski fond za prirodu (WWF).

No kad dođe do požara značajnih razmjera, goruća stabla u atmosferu umjesto kisika ispuštaju CO2, koji dodatno zagađuje atmosferu, a kad bi Amazonija nestala, velik udio ugljikovog dioksida ne bi se fotosintezom transformirao u kisik, već bi ostao tu gdje jest pa nas bi zadesilo još veće zagađenje zraka.

Amazonija i klimatske promjene

Tropske kišne šume i savane u međudjelovanju s atmosferom izmjenjuju ogromne količine vode i smatra se da su iznimno važne u održavanju kako lokalne, tako i regionalne klime.

Naime, voda koju biljke ispuštaju u atmosferu isparavanjem i transpiracijom te koja preko rijeka dolazi do oceana, značajno utječe na svjetsku klimu i cirkulaciju oceanskih struja.

Rodilište lijekova

Možda mnogi nisu znali da postoji veza između plavih (žutih, crvenih itd.) pilula koje uzimamo kako bismo otklonili zdravstvene tegobe i tropskih kišnih šuma. Moderna, ali i tradicionalna medicina već se stoljećima koriste biljkama i drugim organizmima kako bi proizvele lijekove.

Znanstvenici smatraju da je u Amazoniji, u smislu ljekovitog potencijala, detaljno proučeno manje od 1% biljaka, a kako se površina tih šuma smanjuje, nestaje i potencijal za otkrivanje novih medikamenata na tom području.

Katastrofe koje nas čekaju

Već smo nabrajanjem blagodati Amazonije stekli neki utisak o tome kako bi izgledao svijet lišen tropskih kišnih šuma - imali bismo rapidno povećanje zagađenja zraka, značajno bi se ubrzale klimatske promjene i globalno zatopljenje, promijenile bi se oceanske struje, a imali bismo i slabiji pristup otkrivanju novih lijekova.

No kako bismo još bliže predstavili svijet bez Amazonske prašume, prikazat ćemo neke podatke i modele takvog stanja koji su objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Nature.

Promjena klime po cijelom svijetu

Prema istraživanju "Effects of Tropical Deforestation on Climate Change and Agriculture“, objavljenom u časopisu Nature, atmosferski utjecaj potpunog nestanka tropskih šuma mogao bi, uz porast razine stakleničkih plinova, dovesti do rapidnog porasta globalne temperature za 0,7 Celzijevih stupnjeva, što bi udvostručilo globalno zatopljenje zabilježeno od 1850.

"Većina ljudi zna da su klimatske promjene opasan globalni problem i da ih uzrokuju staklenički plinovi. No izgleda da nestanak šuma mijenja vlagu i protok zraka, što dovodi do dodatnih promjena, od fluktuirajućih oborina do porasta temperature koji su podjednako opasni i odmah pogađaju okoliš. Utjecaji nadilaze tropske šume. Veliku Britaniju i Havaje mogao bi odmah zadesiti porast oborina, dok središte SAD-a i jug Francuske može zadesiti manjak kiša'', rekla je i autorica studije i ekologinja Deborah Lawrencesa Sveučilištu Virginia.

Budući da prašume vodu iz tla pretvaraju u vlagu u zraku i time hlade atmosferu, one su najvažniji dio procesa stvaranja i regeneracije vlage. Kad bi nestalo Amazonije, zrak bi na tom području postao suh i zagrijan, a vjetrovi bi ga prenijeli po cijelome svijetu stvarajući kaos.

Naime, postoji jedan zgodan termin – telekonekcija. Radi se o vezi koja postoji između vremenskih promjena u međusobno udaljenim predjelima našeg planeta. Uglavnom, putem telekonekcije masovna kretanja zraka i uvjeti u višim razinama atmosfere mogu proširiti utjecaj nestanka tropskih šuma na klimu u cijelom svijetu.

Povećanje temperature u tropima koje nastaje zbog krčenja ili požara, stvara velike zračne mase koje se kreću prema gore. Kad uđu u gornju atmosferu, one izazivaju mreškanje ili telekonekcije, koje se kreću u različitim smjerovima. Modeli prikazani u ovoj studiji ukazuju na to da bi nestanak Amazonske prašume značajno utjecao na klimu u nekima od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih regija.

Amazonija će postati pustinja

U jednom drugom članku objavljenom u Natureu, objašnjava se kako bi smanjenje šuma moglo utjecati na život ljudi. Spominje se zagađenje zraka i globalno zatopljenje, što smo već naveli, ali i kronične globalne suše.

Deforestirana područja podložna su kroničnim sušama koje ometaju riječnu plovidbu te narušavaju industriju i poljoprivredu. Nadalje, piše u članku, drveće ispušta vlagu u zrak te nedostatak stabala dovodi do nedostatka vlage u zraku u globalnom smislu.

Ekolozi koji se bave kretanjima vlage u atmosferi, predviđaju da će nad područjem Amazonije, ako nestane prašume, u najboljem scenariju padati 15% manje oborina, a u najgorem će ono postati suho kao pustinja Negev. Stoga upozoravaju da je iznimno važno spriječiti trajno uništenje Amazonske prašume.

Koliko vremena imamo?

Kao što smo već pisali, i bez ogromnih požara u Amazoniji, našoj civilizaciji prijeti brzi kraj ako nešto ne poduzmemo oko klimatskih promjena.

Analiza koju je objavio Breakthrough National Centre for Climate Restoration, think-tank iz Melbournea, opisuje klimatske promjene kao "kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji" i postavlja vjerojatan scenarij u kojem ćemo kao civilizacija nestati do 2050.

U izvješću se navodi da posljedice mogu biti stravične ako nastavimo ovim tempom. Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu.

"Čak i uz zagrijavanje od dva Celzijeva stupnja, više od milijarde ljudi vjerojatno bi se moralo preseliti, a u najgorim scenarijima razmjer razaranja prelazi našu sposobnost procjene. Velika je vjerojatnost da bi ljudska civilizacija došla do svoga kraja", piše u izvještaju.

No što ako svemu tome pribrojimo i nestanak pluća planeta? Ako uz postojeću industriju, stakleničke plinove, rast broja stanovništva i plastični otpad dodamo još i posljedice uništenja Amazonije - rapidno zagađenje zraka, globalne suše, promjene oceanskih struja, dodatan CO2 i rast temperatura - što nas onda čeka? Možda u tom slučaju ovaj najgori scenarij koji predviđa kraj civilizacije do 2050. više neće biti samo pesimističan nego i realan.

Možda ćemo se s nedostatkom pitke vode, porastom temperatura od nekoliko Celzijevih stupnjeva i nemilosrdnim ekološkim migracijama suočiti unutar sljedećih 10 ili 20 godina, a našu civilizaciju će čekati duga i bolna smrt? Ne znamo. I ne možemo znati jer se nikad nismo nosili s ovako rapidnim ekološkim zagađenjem i nikad nam nije palo na pamet da će možda jednoga dana nestati Amazonija – jedina pluća svijeta.

NAJNOVIJE
NAJČITANIJE