POVJESNIČAR i arhivist, akademik Petar Strčić umro je u nedjelju u 83. godini u Rijeci, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
Strčić se rodio u Krasu na Krku 1936. godine. Karijeru je započeo u osnovnim školama u Vrbniku i Čavlama, nakon čega je od 1961. do 1978. radio u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a potom u Centru za historiju radničkog pokreta i NOR-a u Rijeci.
Od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, a od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva HAZU-a.
Također je bio profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli.
Za redovitog člana HAZU-a u Razredu za društvene znanosti izabran je 2000.
Akademik Strčić je od 2008. bio voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci. Uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata.
Važnija djela su mu "Građa o talijanskoj okupaciji otoka Krka" (1970.), "Prvi tabor Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka" (1971.), "Krk" (1978.), "Povijest Rijeke" (1988.), "Hrvatski narodni preporod" (1988.), "Hrvatski istarski trolist" (1996.), "Prva gimnazija u Rijeci" (1997.), "Županija primorsko-goranska" (1996.), "Košljun i franjevački samostan" (2001.) te "Od pape Aleksandra III. do pape Ivana Pavla II." (2003).
Zajedno s akademikom Lujom Margetićem priredio je izdanja srednjovjekovnih Krčkoga (1988.), Senjskog (1988.) i Rapskog (2004.) statuta.