POREZNICI su posljednjih tjedana zatvorili više lokala - ribarnica, cvjećarnica i pekara - obilazili su štandove s čarapama po tržnicama u lovu na kriminalce koji izbjegavaju plaćanje poreza i ponovno podsjetili koliko su porezne vlasti u hrvatskoj skupe i neefikasne jer se bave glupostima.
>> Carinici zatvorili ribarnicu zbog računa od 15 kuna: "Zatvaraju sve žive"
>> Inspektori tjednima špijuniraju, onda rade analizu rizika pa zatvaraju - pekare
>> Većina ljudi ne uzima račun u pekari. Znate li da vas i za to mogu oderati?
>> Nakon cvjećarnice i ribarnice, carina zatvorila i pekaru. Zbog 24 kune
Porezna proganja sitne ribe koje prodaju ribu, a od pravog kriminala okreće glavu
Tjednima špijuniraju nekakve minijaturne trgovine koje valjda imaju manji promet nego porezni inspektor bruto plaću i čekaju ne bi li našli kakav prekršaj, naplatili kaznu i zatvorili ga na nekoliko dana ili tjedana.
Istovremeno, pred očima im se događa ili se događao kriminal koji se mjeri u stotinama milijuna kuna, poput onog u Agrokoru, a koji Porezna navodno nije posjetila cijelo jedno desetljeće, a ako su i bili tamo, nisu uočili nikakve sumnjive stvari, sve dok balon nije eksplodirao.
Troškovi Porezne i Carine ove godine 1,5 milijardi kuna
Porezni obveznici na poreznike godišnje potroše oko 1,5 milijardi kuna. Prema proračunu za ovu godinu Porezna uprava košta oko 900 milijuna kuna, a Carina nešto više od 600 milijuna kuna.
Još su 2014. godine stručnjaci Instituta za javne financije Mihaela Bronić i Vjekoslav Bratić uočili neobično visoke troškove porezne administracije u Hrvatskoj.
> Paraziti iz Porezne koštaju Hrvatsku 1,4 milijarde kuna godišnje!
Oni su u svojoj analizi utvrdili da su troškovi prikupljanja poreza 2007. godine u Hrvatskoj bili gotovo jednaki prosjeku EU-a, ali su u razdoblju nakon 2007. porasli na 0,46 % BDP-a u 2011., dok su u EU snažno pali - na 0,23 % BDP-a. U posljednjoj godini koju obuhvaća njihova analiza, 2012., troškovi poreznih vlasti iznosili su nešto više od 1,4 milijarde kuna.
Ukratko, poreznici u Hrvatskoj troše duplo više od prosjeka zemalja Europske unije, ganjaju cvjećare i pekare, a tamo gdje cure stotine milijuna kuna ne smiju ni prismrdjeti.
Osim kako se novac poreznih obveznika prikuplja, bitno je i kako se troši, a to smo mogli vidjeti ovih dana na primjeru Grada Đakova, njihovog pročelnika za financije i njihovog izmišljenog dobavljača Johna Smitha kojem su isplatili iznos od 50 tisuća eura bez ikakve osnove. Ovo je samo jedan bizaran primjer, koji dobro ilustrira kako se činovnici raznih razina države odnose prema javnom novcu.
Da biste oštetili proračun kao uhljeb iz Đakova koji je prevarantu uplatio 370 tisuća kuna, morate bez računa prodati 74 tone srdelica
Pročelniku se, naravno, još uvijek nije dogodilo ništa, iako je njegovim potezom proračun oštećen za 370 tisuća kuna. Da je kojim slučajem kao porezni obveznik za taj iznos oštetio proračun, zatvorili bi mu lokal i naplatili golemu kaznu, a možda bi ga strpali i u zatvor.
Da biste kao vlasnik štanda na tržnici, pekare ili ribarnice koji su u sustavu PDV-a oštetili proračun za 370 tisuća kuna, morate bez izdavanja računa napraviti promet od 1.850.000,00 kuna.
Izračunali smo koliko pojedinih namirnica/proizvoda trebate prodati za taj iznos:
Srdela (25 kuna) - 74 tisuće kilograma
Skuša (60 kuna) - 30,8 tisuća kilograma
Šarun (20 kuna) - 92,5 tisuća kilograma
Pastrva (40 kuna) - 46,3 tisuće kilograma
Grožđe (10 kuna) - 185 tisuća kilograma
Šljiva (3 kune) - 617 tisuća kilograma
Dinja žuta (10 kuna) - 185 tisuća kilograma
Banana (10 kuna) - 185 tisuća kilograma
Kesten (20 kuna) - 92,5 tisuća kilograma
Rajčica (10 kuna) - 185 tisuća kilograma
Patlidžan (12 kuna) - 154 tisuće kilograma
Češnjak (40 kuna) - 46,3 tisuće kilograma
Krumpir (5 kuna) - 370 tisuća kilograma