AUTOBUSI ZA NJEMAČKU PUNI Ovako izgleda Plenkovićev rast zaposlenosti: "Nikad se nećemo vratiti"

Foto: M.P.Š./Index

PREMIJER Andrej Plenković ovog se ljeta pohvalio kako je "nezaposlenost u Hrvatskoj pala ispod 170 tisuća, što je najniži broj u apsolutnom iznosu od 1990. godine". Ovog je tjedna pak naglasio kako u Hrvatskoj raste zaposlenost i da unatoč činjenici da ljudi odlaze iz Hrvatske, "danas u zemlji imamo 50.000 više zaposlenih nego prije dvije godine i 25.000 više nego lani".

>> Brojke o zaposlenosti začepile usta Plenkoviću, sad je svima jasno da je pričao bajke

S obzirom na te njegove izjave, otišli smo na zagrebački autobusni kolodvor da bismo provjerili jesu li se smanjile gužve u autobusima koji voze u Njemačku. No ništa od toga. Autobusni su još uvijek puni, ljudi i dalje odlaze, a u Hrvatsku se vraćaju samo u posjetu.

Jedna od njih je i 32-godišnja Zagrepčanka Sanja. Ona se odselila u Munchen prije nepunih devet mjeseci. U Zagreb dolazi svaka dva mjeseca. Iako nije bila nezaposlena, nego je imala stalni posao, odluka o selidbi u Njemačku dogodila se nakon što joj je počela kasniti plaća.

Kasnila plaća

"Radila sam u jednoj firmi u kojoj je plaća prvo počela kasniti dva tjedna, pa tri tjedna, a onda se to već pomaknulo na mjesec. To nisam htjela trpjeti i odlučila sam napustiti Hrvatsku. U Njemačku sam otišla na blef. Nisam imala tamo nikoga od obitelji, ni posao koji me čeka", započela nam je priču Sanja.

Kako nije znala njemački, prvih par mjeseci provela je učeći jezik i odmah se prijavila na zavodu za zapošljavanje.

"Nakon tri mjeseca sam išla na testiranje kako bi se vidjelo koliko poznajem jezik i onda sam se ubrzo zaposlila. Sad radim kao koordinatorica u tvrtki za čišćenje. Dogovaram poslove s klijentima i koordiniram sve s našim zaposlenicima. Ono što nakon par mjeseci rada ondje mogu reći je to da mi je stvarno super. Doduše, krive su predodžbe koje neki imaju o tome da ti tamo pada lova s krova, novac još uvijek ne raste na nebu, ali tamo imamo daleko više mogućnosti nego ovdje", rekla nam je Sanja.


S obzirom na to da se u Njemačkoj prijavila na zavodu za zapošljavanje, zamolili smo je da usporedi rad njihove burze rada s našom. Kazala je da je to neusporedivo. U Zagrebu je dvaput bila prijavljena na burzu. Izjavila je kako su je samo jednom zvali i rekli joj za jedan posao. To je, kazala je za Index, bilo sve.

Usporedba hrvatske i njemačke burze

S druge strane, nakon što se prijavila na njemačku burzu rada, doživjela je potpuno drugačiju situaciju.

"Čim sam se prijavila, dali su mi e-mail na koji su mi potom redovito slali obavijesti o poslovima. Savjetovali su me gdje da se prijavim i stvarno su si dali puno truda da mi pomognu u tome da pronađem posao. Neprestano su me kontaktirali", rekla nam je Sanja.

Pitali smo je kakav je život u Njemačkoj, s obzirom na troškove života. Rekla nam je da je u Munchenu najveći problem pronaći stan jer je jako velika potražnja. Ispričala nam je da su stanovi prilično skupi baš zbog velike potražnje, međutim unatoč visokoj stanarini, tvrdi da se puno bolje živi nego u Hrvatskoj.

"Stanujem s jednom cimericom i normalno živim s plaćom koju zaradim. Hrana je tamo dvostruko jeftinija nego u Hrvatskoj, a najveći izdatak je stanarina. Ali s obzirom na plaću koju imam, nakon što sve platim, opet mi ostane dovoljno novca i za putovanje i za kupovinu odjeće, za razliku od plaće koju sam imala u Zagrebu. Primjerice, u Zagrebu je prosječna plaća 5000 kuna, a dok platiš stanarinu i režije ostane ti samo 2000 kuna za život. Ako u Njemačkoj zaradiš 1000 eura i platiš stan, opet s 500 eura, koliko ti ostane, možeš lijepo živjeti", rekla nam je Sanja.


Kazala je da je u međuvremenu i dosta ljudi iz njenog kvarta Volovčice otišlo u Munchen pa se tamo druže. Otkrila je da se u Hrvatsku više ne namjerava vraćati, osim u posjetu.

Vratio bi se u Zadar, ali ipak ostaje u Njemačkoj

Na zagrebačkom autobusnom kolodvoru susreli smo i mladića Donata iz Zadra. On se prije osam godina odselio s roditeljima u Njemačku i ondje završio srednju školu. Kazao je da se nakon škole htio vratiti u rodni Zadar, ali je ipak odustao.

"Roditelji su me molili da još ostanem u Njemačkoj, a ubrzo sam dobio i dobar posao. Radim kao čuvar u jednoj firmi i dobra mi je plaća, iako bih se ja htio vratiti u Zadar. Volim taj grad, no eto još ću ostati u Njemačkoj i zbog roditelja, ali i zbog posla. A kako imam dobru plaću, tako svaki mjesec dolazim u Zadar", rekao nam je Donat.

Sreli smo i dvadesetogodišnjakinju iz Daruvara koja se u Njemačku odselila prije godinu dana. Sa sestrom je nakon završene srednje škole prvo živjela u Zagrebu, gdje je radila kao konobarica, no navodi kako ju je vlasnik kafića izrabljivao, kao i ostale kolege.

"Plaća mi je bila 2800 kuna, a radila sam po cijele dane. Prvo je starija sestra otišla u Njemačku jer je dobila posao kao njegovateljica, a onda je sredila da i ja dođem. Tamo je to tražen posao i plaća je dobra. Stiže na vrijeme, a uvjeti rada su daleko bolji nego u Hrvatskoj. Nema izrabljivanja i super nam je. Živimo zajedno i dolazimo često u posjetu roditeljima. Isprva im je bilo teško što smo obje odselile, ali znaju da nam je bolje nego kad smo radile u Zagrebu", rekla nam je Ana.

Bolji uvjeti života, u Hrvatskoj nema napretka

Još jedna od onih koje su hrvatsku adresu zamijenile njemačkom je i 27-godišnja Ines koja ondje živi već dvije godine. I ona je baš kao i Sanja s početka priče, u Zagrebu imala stalan posao. Radila je u jednoj firmi kao tajnica, a na odlazak u Njemačku potaknuo ju je dečko.

"On je tamo dobio dobar posao kao inženjer strojarstva pa je htio da i ja dođem. Prvo sam odlazila nekoliko puta u posjetu, a na kraju sam se odlučila za odlazak i nije mi žao. Tamo imamo daleko više mogućnosti za napredovanje i puno bolje plaće pa često putujemo. A osim nas još se dosta naših prijatelja odselilo u Njemačku, neki su u Berlinu, neki u Stuttgartu, a ima nas dosta i u Munchenu. Ne namjeravamo se vraćati u Hrvatsku jer vidimo kakva je tu situacija", rekla nam je Ines i zaključila kako joj je odluka da ode u Njemačku bila dosad najbolja odluka u životu.

Pročitajte više