Piše: D.H. | 12.09.2017. 21:20

SUSJEDI NAS ŠAMARAJU, A VLADAJUĆI SU "IZNENAĐENI" Može li se Hrvatska uopće zvati državom?

Foto: FaH

HRVATSKU su proteklih tjedana i mjeseci na domaćem i međunarodnom planu obilježile nepogode. Od prirodnih katastrofa - požara i poplava u Dalmaciji - pa sve do nedavnih vanjskopolitičkih katastrofa, prvenstveno kad je riječ o odnosima sa Slovenijom i Mađarskom.

>> Mađari blokirali Hrvatsku, naši ministri su "iznenađeni"

>> Mađaronka Kolinda opet radi protiv Hrvatske


>> ANALIZA Hrvatsku vode bivši diplomati, a nikad nije dobivala više šamara sa svih strana svijeta

Promatrač koji bi sa strane sudio o djelovanju vlade Andreja Plenkovića, lako bi mogao zaključiti kako Hrvatska zapravo i nije država - zbog toga što ovu vladu iznenađuje baš sve.

Vladu su tako, između ostalog, ovih dana iznenadile slovenska blokada hrvatskog pridruživanja OECD-u zbog arbitraže te mađarska blokada zbog slučaja INA-MOL. Što se pak tiče predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tu je situacija još gora. Ona je, naime, danas bila u Budimpešti, gdje je ustvrdila da Mađari ne ucjenjuju Hrvatsku nego - štite svoje nacionalne interese (?!).

Umjesto državnika imamo službenike koji samo reagiraju, ali ne djeluju preventivno

Na vanjskopolitičkom planu čini se kao da je Hrvatska potpuno bez državnika i diplomata (a i predsjednica i premijer su bivši diplomati), a vladaju reaktivni službenici koji po "ho-ruk" principu reagiraju na događanja, nesposobni predvidjeti izazove i djelovati preventivno.

Kako bismo dobili komentar na činjenicu da Hrvatsku proteklih tjedana šamaraju zemlje iz susjedstva, obratili smo se iskusnom hrvatskom diplomatu Ivici Maštruku.

Maštruko je za Index kazao kako su se ovakvi potezi mogli očekivati od Slovenije i Mađarske.

Maštruko: Slovenci će upotrijebiti sva sredstva za ostvarivanje cilja

"Ništa novo i ništa neočekivano, ni od Slovenije, niti od Mađarske. U međunarodnim odnosima to je uobičajena vrsta djelovanja, čak to nije ni pritisak, nego slanje signala zemlji da nešto u njenim postupcima nije u redu i da ne odgovara interesima zemlje koja 'blokira' drugu zemlju. Tim se postupcima i metodama služe sve države i zemlje. Dakako, i Hrvatska se služila takvim postupcima, recimo kad je u pitanju Srbija, Bosna i Hercegovina ili pak neke druge zemlje prilikom glasanja u Ujedinjenim narodima, pri glasanju za pristup različitim organizacijama. Zapravo se ne događa ništa novo na političkom obzoru i ovo se moglo očekivati. Slovenija je poslala upozorenje s obzirom na neriješeni problem granica - OECD je upozorenje da će Slovenci upotrijebiti sva sredstva za postizanje cilja. Mađarska je, s obzirom na odnose u INA-i i MOL-u također poslala upozorenje, to je način izražavanja nezadovoljstva partnerskim odnosima", rekao je Maštruko u razgovoru za Index.

"Ovo sve ostalo, što se upotrebljavaju fraze tipa 'dobrosusjedski odnosi' i 'prijateljski narodi', to nema neku osobitu težinu, to su uobičajene fraze koje zapravo prikrivaju stvarne političke, ekonomske i financijske interese u pozadini", rekao nam je Maštruko, a osvrnuo se i na izjave hrvatskih vladajućih političara koji su vječno iznenađeni potezima drugih zemalja.


"Oni govore da su iznenađeni da bi zapravo dali težinu svojim stavovima i svojim izjavama iz prethodnog razdoblja o tome kako će biti sve u redu, kako će susreti na najvišoj razini riješiti probleme. Jasno da su te njihove ranije izjave bile neutemeljene, kao i ove sada vezane uz Sloveniju o susretu Plenković-Cerar, o tome da će se nešto postići... Neće se ništa postići na tim razgovorima, bit će uobičajeni i normalni, svaka strana će ostati pri svojim stavovima. To sve spada u okvir uobičajenih političkih igara na međunarodnom planu", zaključuje Maštruko za Index.

Puhovski: Imamo poremećene odnose sa svim susjedima

Neovisni politički analitičar Žarko Puhovski za Index je pak kazao kako Hrvatska cijelo vrijeme zastupa "politiku čekanja".

"Hrvatska ima u ovom trenutku na razne načine poremećene odnose sa svim susjedima, osim djelomično Crne Gore, bilo granične ili, s Mađarskom, ekonomske provenijencije. Nije statistički vjerojatno da su baš u svakom slučaju drugi krivi, a Hrvatska nikad. Radi se o sukobljenim interesima koji odavno postoje, radi se o tome da se nije reagiralo na stvari koje su se iz aviona vidjele. Hrvatska uglavnom ni u jednom trenutku nije preuzimala inicijativu, nego je zastupala 'politiku čekanja', a takva politika ima smisla samo ako znate da dolazi nešto što je za vas povoljno. Međutim, ne dolaze stvari koje su za Hrvatsku povoljne i sad je pitanje hoće li se primjerice Sloveniji dati neki alternativni prijedlog koji bi možda omogućio da obje strane izađu iz slijepe ulice. Na primjer, tako da se de facto prihvati sadržaj arbitražne presude, ali s time da de iure to bude rezultat dvostranog dogovora jer presuda u nekim aspektima paše Hrvatskoj, a u nekima Sloveniji. Da se pokaže hoće li Hrvatska inzistirati na granicama na temelju argumenata koji su plasirani prema Srbiji ili pak na drugim povijesnim argumentima, kao prema Sloveniji. Ne može se u roku od nekoliko godina s dva susjeda po različitim principima rješavati isti problem, a to je pitanje razgraničenja", rekao je Indexu Puhovski.

"Da se s BiH pokuša riješiti problem ranijeg dogovora o razgraničenju, ili tako da eventualno ipak netko u Hrvatskoj nađe hrabrosti i postavi pitanje na razini 'careva novog ruha': zašto je Pelješki most uopće potreban? Zašto se ne može napraviti 50 puta jeftinija obilaznica oko Neuma kad je 30 godina autoput kroz Istočnu Njemačku išao do zapadnog Berlina, u mnogo težim i napetijim odnosima među državama?", pita se Puhovski.


"Kolinda tvrdi da nas Mađarska ne ucjenjuje, a radi se upravo o tome"

"Kad bi se skinula s dnevnog reda ta priča, ostatak problema granice bi mogao biti lakše riješen. Ili da se s druge strane, gdje je po mojem sudu Hrvatska nedvojbeno u pravu, zaoštri odnos spram Mađarske jer iako nas je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas obavijestila da Mađarska ne ucjenjuje Hrvatsku, zapravo se baš o tomu radi. I to na način koji bi pokojnog Marxa jako razveselio (baš o 150 godišnjici prvog izdanja prvog toma njegova 'Kapitala') jer se Mađarska zaista ponaša kao poslovični upravni odbor krupnog kapitala. Protiv Mađarske se radi o drugom tipu problema, tu se može zaoštriti retorika, mogu se informirati međunarodni organi o realnom sadržaju korupcijskog ataka na Hrvatsku. Uz pomoć domaćih izdajica, naravno. Teritorijalne probleme treba rješavati kompromisom ili se reducirati na primitivizam jednog Erjavca koji bi mobilizirao vojsku, a takvih ima i u Srbiji. Naš je problem u tomu što je Hrvatska prepuna političara i političarki kojima je lakše mobilizirati interesne skupine za militarizaciju javnosti nego se suočiti s političkim problemima", zaključuje Puhovski.

Milardović: Sad nam zadnjih 25 godina dolazi na naplatu


Situaciju je u razgovoru za Index komentirao i Anđelko Milardović s Instituta za europske i globalizacijske studije.


"Netko je rekao da nikad nismo imali tako razgranatu diplomaciju s tako "mršavim" rezultatom tog rada. Da je diplomacija radila proteklih 25 godina svoj posao, mi danas ne bi bili u konfliktu s većinom susjeda. Ali se sve stavljalo pod tepih i sad je sve došlo na naplatu jer je država ranjiva", rekao je Indexu Milardović.

"Ono što je bitno je činjenica da Republika Hrvatska zadnjih 25 godina nije imala definiranu vanjsku politiku. Naša ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić je u sjeni premijera Pllenkovića i predsjednice Grabar-Kitarović. U ovom trenutku mi imamo službenu šeficu šeficu diplomacije, a kao da imamo tri šefa diplomacije. To je previše za jednu malu zemlju poput Hrvatske. Unatoč tome, ne možemo riješiti probleme sa susjedima i nemamo definiranu vanjsku politiku unutar same Europske unije", dodao je.

"Sve što nam se sada događa je rezultat nedefinirane vanjske politike. Rješenje problema bi bilo da ih se stavi na papir i da se definira strategija pa tek onda izlazna strategija iz ovih problema. Bitna nam je izlazna strategija koja će biti u funkciji konsolidacije prostora u odnosu na susjede i da imamo jasnu i definiranu vanjsku politiku", zaključio je Milardović

NAJNOVIJE
VEZANO
NAJČITANIJE