Foto: FAH
POSTUPAK potrage za tisućama osoba koje su nestale tijekom rata u BiH značajno je usporen jer nema vjerodostojnih informacija o masovnim grobnicama u kojima bi mogli biti pokopani njihovi posmrtni ostaci, upozorio je u srijedu Matthew Holliday, voditelj odjela za zapadni Balkan pri Međunarodnom povjerenstvu za nestale osobe (ICMP) čije je sjedište u Sarajevu.
Istaknuo je kako je u protekla dva i pol desetljeća postignut "uspjeh bez presedana" u rješavanju sudbine nestalih tijekom rata u BiH no sada su potrebni dodatni podaci kako bi se taj proces dovršio.
ICMP je stoga na svojim mrežnim stranicama ponudio novi internetski alat pod radnim nazivom "prijava lokacije" uz uporabu Google maps a Holliday je pozvao sve koji eventualno raspolažu informacijama o mogućim grobnicama da ih prijave kako bi se takvi navodi istražili.
Ostavljena je mogućnost da se takve prijave podnesu anonimno ili s identitetom osobe koja ima informacije ukoliko ona to želi.
Holliday je kazao kako je izvjesno da svi nestali neće moći biti pronađeni no važno je da se nastave ulagati napori kako bi se rasvjetlila sudbina što je većeg broja takvih osoba.
Po završetku rata više od 31 tisuće nestalih
Po završetku rata u BiH registrirano je više od 31 tisuće nestalih osoba a do kraja 2016. godine otkriveni su posmrtni ostaci i potvrđena smrt njih oko 23 tisuće. Najveći broj pronalazaka i identifikacija, njih gotovo sedam tisuća, odnosi se na područje Srebrenice dok je druga regija po broju posmrtnih ostataka pronađenih nakon rata Bosanska Krajina gdje su ekshumirani posmrtni ostaci više od pet tisuća ubijenih.
Sudbina preostalih osam tisuća osoba čiji je nestanak prijavljen i dalje je nepoznata.
Fikret Bačić iz Prijedora, član Savjetodavnog vijeća ICMP-a, kao ilustraciju trenutačnog stanja je naveo da se samo u toj regiji gdje je ubijeno više od tri tisuće muškaraca, žena i djece i dalje traga za više od 760 osoba.
"Prijedor je po razmjerima počinjenih zločina poput Srebrenice", kazao je Bačić pridruživši se apelu za otkrivanje lokacija preostalih masovnih grobnica.
Najveći broj identifikacija u BiH ali i u drugim državama nastalim na području bivše Jugoslavije proveden je temeljem usporedbe analize DNK uzoraka dobivenih iz krvi preživjelih srodnika nestalih i onih uzetih iz kostiju pronađenih u grobnicama. Tu metodu identifikacije koja se pokazala pouzdanom u 99,9 posto slučajeva ICMP je počeo primjenjivati od 2001. godine. Nakon toga ona se koristila i pri suočavanju s posljedicama velikih prirodnih katastrofa ili terorističkih napada diljem svijeta s razornim posljedicama u kojima je zabilježen veliki broj žrtava i čija je identifikacija klasičnim metodama prepoznavanja bila nemoguća.