VATROGASAC OBJASNIO Kako pšenica uopće može eksplodirati?

Screenshot: Čitatelj Indexa

DANAS oko podneva zatresao se Split. Snažna eksplozija dogodila se u jednom od silosa za pšenicu u Sjevernoj luci. Ozlijeđeno je pet osoba od kojih su dvije, prema posljednjim podacima, u životnoj opasnosti.

>> VIDEO Eksplozija u Splitu, petorica ozlijeđena, dvojica u životnoj opasnosti

>> INDEX IMA SNIMKU Pogledajte trenutak eksplozije koja je zatresla Split

Policijski očevid na mjestu nesreće počeo je tijekom popodneva, a očekuje se da će se nastaviti i sutra. Službenih podataka o tome kako je došlo do tako snažne eksplozije još uvijek nema.

Pretpostavlja se da je do eksplozije došlo uslijed previsoke koncentracije opasnih plinova i nedovoljnog provjetravanja silosa. Na silosu su, na sedmoj etaži, radili zaposlenici jedne tvrtke iz Sinja i prva je pretpostavka da je do eksplozije došlo zbog iskrenja prilikom varenja.


Tim povodom popričali smo s iskusnim vatrogascem, koji je u razgovoru za Index objasnio što se vjerojatno dogodilo i na koji način je moglo doći do takve eksplozije.

"Kao prvo, treba napomenuti da ne gori žito, tj. ne eksplodira žito ili brašno nego pripadajuća (žitna, brašna) prašina. Naime, eksplozivne smjese sa zrakom ne tvore samo zapaljivi plinovi, pare i maglice, već se isto tako ponašaju i prašine. Naime, sitna prašina krutih gorivih tijela (npr. ugljena, sumpora ali i organskih tvari poput drva, papira, šećera, brašna) koja lebdi u zraku može u određenim koncentracijama tvoriti eksplozivne smjese", rekao je iskusni vatrogasac u razgovoru za Index, pa dodao kako se, sukladno trenutno važećim hrvatskim normama, zapaljivim prašinama klasificiraju fino usitnjene krute čestice nazivne veličine 500 mikrometara ili manje, što je jako bitno u ovom slučaju.

Opasnosti od eksplozija prašine su stalno prisutne


"Shodno rečenome, treba reći da su opasnosti od eksplozija prašine stalno prisutne u industriji a posebice u farmaceutskoj, drvoprerađivačkoj, prehrambenoj i industriji cementa te u postrojenjima s ugljenom kao i svim onima kojima je namjena skladištenje ili transport žitarica (silosi, brodovi, želj. vagoni i sl.). Objektivno, s pozicije moje struke rečeno, sva  postrojenja u kojima se barem  u jednom  dijelu procesuiraju, transportiraju ili skladište zapaljive prašine organskog podrijetla (šećer, brašno itd.) predstavljaju veliku opasnost od  eksplozije", dodao je naš sugovornik.



Nije prva takva eksplozija u Hrvatskoj

"Uzvitlane zapaljive prašine, dakle, tvore tzv. eksplozivnu atmosferu a uzrok eksplozija uvijek je idealno poklapanje značajki pet elemenata nužnih za njeno događanje: prašina, raspršenost, kisik/zrak, ograničeni prostor i uzročnik ili incijator paljenja. Bitno je naglasiti da, što je prašina finija, odnosno što su njene čestice manje to je veća ukupna površina oblaka koji je u kontaktu s kisikom a samim tim veća je i vjerojatnost da se takav oblak zapali odnosno eksplodira jer je potrebna manja inicijalna energija za njegovo paljenje", pojašnjava vatrogasac.

"Zanimljivo je i da se u našoj zemlji jedna od posljednjih ovakvih velikih tehnoloških eksplozija prašine dogodila 14. srpnja  2006. u silosu tvrtke Agroprerada d.d. u Ivanić-Gradu pri čemu je smrtno stradala jedna osoba a teško ozlijeđene dvije. Uzročnik je bio varenje - žar je nastao prilikom zavarivanja metalne zakrpe", kaže naš sugovornik, pa dodaje kako ovakve tehnološke eksplozije u silosima i općenito u radu sa žitaricama u svijetu uopće nisu rijetkost.

Pročitajte više