Tečaj dolara pod pritiskom eskalacije trgovinskog rata

Ilustracija: EPA

NA SVJETSKIM valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna pala uslijed eskalacije trgovinskog rata između dva najveća svjetska gospodarstva koji bi mogao zaustaviti desetljeće dug gospodarski uzlet SAD-a.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, spustio se prošloga tjedna 0,6 posto, na 97,62 boda.

Pritom je američka valuta u odnosu na europsku oslabila 0,48 posto, pa je cijena eura ojačala na 1,1144 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara spustio se 0,9 posto, na 105,39 jena.

Investitore je zabrinula eskalacija trgovinskog rata između SAD-a i Kine krajem tjedna, kada je Kina najavila da će uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, a američki predsjednik Donald Trump oštro reagirao, poručivši da SAD ne treba Kinu. "Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvode rade u SAD-u", tweetnuo je.

Trump najavio dodatne carine

Trump je najavio i dodatne carine u visini od 5 posto na kinesku robu vrijednu 550 milijardi dolara.

"Sve to povećava neizvjesnost u geopolitičkom smislu. Očito, neizvjesnost oko globalnog gospodarskog rasta svima predstavlja najveću brigu", ističe Fran Rodilosso, čelnik fonda u investicijskom društva VanEck.

Uz eskalaciju trgovinskog rata, investitore brine i ni krivulja prinosa 2-godišnjih i 10-godišnjih američkih državnih obveznica, koja je svako malo inverzna, odnosno prinosi po 2-godišnjim obveznicama premaše one po 10-godišnjim, što predstavlja klasični signal nadolazeće recesije.

Uzdaju se u to da će Fed nastaviti sa snižavanjem kamatnih stopa, nakon što je u srpnju ključnu kamatnu stopu snizio za 0,25 postotnih bodova prvi put u zadnjem desetljeću.

Protekloga su tjedna stoga pažljivo iščitavali zapisnik s prošle sjednice odbora za monetarnu politiku američke središnje banke Fed.

Zapisnik, međutim potvrđuje sve raširenije procjene da u Fedu nisu skloni pokrenuti ambiciozni ciklus sniženja ključnih kamatnih stopa u predstojećim mjesecima. Naime, on je pokazao podijeljena mišljenja Fedovih dužnosnika o tome trebaju li snižavati ključne kamatne stope. Jedinstveni su tek u želji da pokažu da su ih spremni sniziti.

Što će napraviti FED?

Više signala oko tempa snižavanja kamatnih stopa investitori nisu dobili niti nakon nestrpljivo iščekivanog Powellovog govora na seminaru središnjih bankara u petak u Jackson Holeu. Powell je naveo da će Fed "odgovarajuće djelovati" kako bi američka ekonomija ostala zdrava u sve lošijim uvjetima u svjetskom gospodarstvu, no nije signalizirao daljnje smanjenje kamatnih stopa.

„Powellov govor sugerira da je spreman u rujnu sniziti kamatne stope, no nije izložio kako Fed misli reagirati nakon rujna", kaže Philip Marey strateg pri Rabobanku.

No, Powellov govor razbjesnio je Trumpa. "Moje je jedino pitanje je tko nam je veći neprijatelj: Jay Powell ili kineski predsjednik Xi?" tweetnuo je. Powellu je poručio i da ga neće zaustavljati ako ponudi ostavku na čelu Feda.

Trump naime inzistira da Fed spusti kamatnu stopu za 1 postotni bod kako bi se pomoglo gospodarstvu.

"Eskaliranjem trgovinskog rata, predsjednik Trump će dobiti ono što želi od Feda: niže kamatne stope", smatra Marey.

Sve to pritišće tečaj dolara, no i rast tečaja eura je prigušen zbog nastavljene sage oko izlaska Britanije iz EU-a i talijanske političke krize.

Britanski premijer Boris Johnson u svom obilasku Berlina i Pariza protekloga je tjedna naišao na prilično hladan prijem oko svojih nastojanja da promijeni dio sporazuma o izlasku koji se odnosi na tzv. irski backstop, pa je neuredni Brexit krajem listopada sve izgledniji.

Početkom tjedna, pak, talijanski premijer Giuseppe Conti dao je ostavku zbog razilaženja s čelnikom Lige, potpredsjednikom vlade i ministrom unutarnjih poslova Matteom Salvinijem. O rješavanju političke krize u Italiji odlučivat će predsjednik Sergio Mattarella koji mora izabrati hoće li imenovati novu vladu ili raspustiti parlament i sazvati nove izbore.

Stoga ne posustaje ni potražnja za valutama s nižim prinosima, poput švicarskog franka. Adrian Schmidt iz Continuum Economicsa konstatira da potražnja za valutama koje imaju status sigurnog ulaganja u nesigurnim vremenima po svemu sudeći i dalje snažna.

U JP Morganu, pak, očekuju da će franak do kraja godine ojačati na 1,07 franaka za euro.

Pročitajte više