Karadžić je kriv za genocid i zločine protiv čovječnosti. Dobio doživotnu kaznu

Foto: EPA, N1

PRED Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju danas je izrečena konačna presuda Radovanu Karadžiću za najgore ratne zločine počinjene u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Izricanje presude počelo je u 14 sati. Odluka je suda da presuda neće biti emitirana uživo, već s 30 minuta odgode.

>> TIJEK IZRICANJA PRESUDE:

14:57 Karadžić je kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Osuđen je na doživotni zatvor.

14:55 Prizivno vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda. Posebno kada se ima u vidu s drugim presudama u Haagu. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna usporedi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo sudjelovanje u njima. Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

14:50 Trenutno se Vijeće bavi samo kaznom. Sada vijeće govori o dužini kazne. Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne.

14:50 Govoreći o žalbi na točku za genocid 1992. sudac je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužitelja da odluka nije dobro objašnjena. Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje suca Den Prade, stava je da tužitelji nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. Žalbeno vijeće je odbilo i ovu točku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.

Karadžić, dakle, nije kriv za genocid u sedam bh. općina.

14:45 Vijeće će sada obrazlagati zaključke po žalbama Tužiteljstva.

Govoreći o prvoj točki žalbe, da su ubojstva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorija Republike Srpske, sudac Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostupanjsko Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.

Vijeće je odbacilo žalbu Tužiteljstva u odnosu na ovaj dio.

14:44 Govoreći o točki presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, Joensen je rekao da se prvostupanjsko Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. 

"Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a", rekao je.

Žalba Karadžića u vezi s taocima se tiče navoda da je prvostupanjsko vijeće pogrešno primijenilo pravo u zaključku da postoji apsolutna zabrana.

14:40 Žalbeno vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču trenutka saznanja za ubojstva u Srebrenici i nakon pada Srebrenici, a što je činilo osnovu žalbe optuženog u odnosu na Srebrenicu. Same tvrdnje prvostupanjskog vijeća su se bazirale na sastancima koje je imao tijekom srpnja 1995.godine.

14:24 Sudac se sada bavi zaključcima koji se tiču genocida u Srebrenici.

Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uvjeti bez nade za dalji opstanak".

Zaključci prvostupanjske presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču saznanja optuženog za događanja u Srebrenici. Mora se naglasiti da je i tijekom postupka i u žalbi a i u vezi sapredlaganjem novih dokaza, optuženi Karadžić najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja za događaje u Srebrenici prije i tijekom samih događaja te da je saznao tek naknadno, kaže sudac.

Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezoniranju prvostupanjskih sudaca u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice.

Progon Bošnjaka s područja Srebrenice se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca s područja Srebrenice.

Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na "neko drugo mjesto", sudac je naveo da, s obzirom da je Karadžić bio u kontaktu s ljudima na terenu koji su ubijali, prvostupanjsko vijeće nije pogriješilo. Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudac. Govoreći o tome da su neki Bošnjaci preživjeli prrobivši se kroz šumu, Joensen je rekao da Karadžić pri oslanjanju na dokaze o tome ne pokazuje da je došlo do pogrešnih zaključaka u prvosupanjskoj presudi.

14:18 Žalbeno vijeće trenutno se bavi zaključcima o događajima u Sarajevu. U vezi s incidentom na Markalama 1, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju. "Karadžić je podbacio da utvrdi greške u vezi s zaključkom prvostupanjskog vijeća", rekao je Joensen.

 Važno je da je odbijena žalba za optužnicu za udruženi zločinački pothvat.

Žalbeno vijeće je zaključilo Karadžićevu namjeru da sudjeluje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovi "brojnih dokaza i izjava", rekao je sudac. "Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi s žalbom Karadžića da nije namjeravao sudjelovati u zločinima u Sarajevu", rekao je sudac.

14:15 Žalbeno vijeće odbilo je sve žalbene osnove Karadžića do sada, u tijeku je čitanje sažetka žalbene presude.

14:08 Prva točka žalbe koju će adresirati Žalbeno vijeće je navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje.

Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na obranu zato što Karadžić nije bio prisutan tijekom posjeta na mjesta zločina.

U svim ostalim dijelovima, zaključeno je da nije prekršeno pravo na obranu.

Govoreći o žalbama koje se tiču zaključaka o progonu, Joensen je rekao da obrana nije pokazala da je prvostupanjsko Vijeće pogriješilo u rezoniranju.

"Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja s zaključcima prvostupanjskoh Vijeća", rekao je Joensen.

14:06 Sudac Vogn je pročitao žalbene navode Haškog tužiteljstva i obrane.

14:05 Upravo je počelo izricanje presude Radovanu Karadžiću. Ulazi Sudsko vijeće. Registrar počinje prozivati stranke u postupku. Karadžić je obučen u crno odijelo s bijelom košuljom. Svima je rekao dobar dan.

Sudac Joensen neće čitati čitavu presudu. U uvodnom dijelu, Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tijkom rata i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostupanjska presuda. Karadžić djeluje mirno.

13:55 U ovim trenucima počinje izricanje konačne presude Radovanu Karadžiću.

13:48 Kako javljaju novinari iz Haaga, uklanjen je transparent "Radovan Karadžić - Adolf Hitler".

13:45 Izricanje presude počinje za 15 minuta.

13:26 Bida Osmanović, kojoj su ubijeni sin i majka: "Očekujemo samo pravdu, ako je ikad ima i ako će ikada doći". 

13:15 Nepoznati muškarac danas je pred zgradu Suda u Haagu došao s velikom zastavom Srbije, a nakon negodovanja okupljenih, on je mjesto događaja napustio uz poruku da će se vratiti.

Muškarac je nosio i transparant na kojem je pisalo da je Mehanizam politički sud. Potom je nakon verbalnog sukoba s okupljenim građanima, on počeo bježati, s skupina ljudi krenula je prema njemu, javlja N1.

12:40 Uoči početka izricanja presude izbio je incident kada je policija zatražila skidanje transparenta na kojemu je pisalo "Radovan Karadžić-genocid i Adolf Hitler-holokaust".

Foto: N1

Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno te su stoga zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis.

Natpis su postavili članovi Antidejton skupine iz BiH, a njihov predstavnik Mihad Aličković je kazao kako su oni samo pokušali podsjetiti na razmjere zločina i nisu željeli slati neprimjerene poruke.

"To su povijesne činjenice", kazao je Aličković, kojemu su nakon toga uputili upozorenje kako neće moći ući u sudnicu ukoliko ne ukloni transparent.

On je nakon toga kazao kako će to učiniti, no uklanjanje transparenta potom su spriječile članice udruga koje okupljaju majke Srebrenice.

12:35 Bivša hrvatska premijerka i predsjednica Hrvatske demokratske zajednice Jadranka Kosor preko Twittera je poslala poruku majkama Srebrenice.

12:30 Karadžić bi u 13.30 trebao biti prebačen iz Scheveningena u sudnicu. Sonja Karadžić, kći Radovana Karadžića, neće doći u Haag, kao niti članovi obitelji.

12:20 Radovan Karadžić je uoči čitanja presude Novostima poslao četiri svoja aforizma koja je napisao u pritvoru u Scheveningenu. Oni glase:

"Ko ujutro proguta svoj ponos, možda nešto i večera."
"Nova govorna mana: "SPORAZUM se izgovara kao SPORAZIM!"
"On je budala, ali energična budala!"
"A tko stoji iza propalog čovjeka?"

12:15 Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu kako bi uoči izricanja presude ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovom nalogu.

"Vjerujemo u pravdu, kriv je", "Srebrenica 11.7.1995.", "Da se ne zaboravi - da se ne ponovi", neke su od poruka istaknute na natpisima koje su okupljeni držali pred sjedištem MICT-a uz fotografije ubijenih i nestalih tijekom rata u BiH.

Među njima je bila i Kada Hotić, potpredsjednica udruge "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" koja je tijekom srebreničkog genocida 1995. ostala bez ukupno 56 članova uže i šire obitelji uključujući sina i muža.

Ona nema dvojbi o Karadžićevoj krivnji i očekuje da će mu sud izreći najveću moguću kaznu odnosno doživotnu robiju.

"Pod njegovim zapovjedništvom zbila su se sva zlodjela u BiH", kazala je Hotić Hini istaknuvši kako je doživotna kazna jedina pravedna u ovakvim slučajevima.

Ako se to ne dogodi, bila bi to legalizacija zločina i neljudskosti pa sudovi onda ne trebaju ni postojati, kaže ova Srebreničanka koja drži da genocid nije bio počinjen samo u Srebrenici nego na cijelom teritoriju kojega danas čini Republika Srpska.

Vjeruje da je iznimno pogrešno to što nitko iz Srbije za to nije odgovarao i smatra kako je to stvar politike jer "netko namjerno spašava Srbiju od odgovornosti".

"Kao da je jedan narod bio višak u Europi. Ne treba zaboraviti da su najveće žrtve Bošnjaci. Kao da ih je netko pokušavao izbrisati iz tog dijela Europe", rekla je.

Drugostupanjsko vijeće MICT-a izreći će presudu u kojoj treba odlučiti o zahtjevu tužiteljstva da se Karadžića osudi na doživotni zatvor i zahtjevu obrane da se kazna od 40 godina zatvora znatno smanji odnosno da ga se oslobodi.

"Presude su ipak važne jer svaki zločin mora imati svoju cijenu. Kada se stavi pečat na presudu to će biti upozorenje nekim budućim drznicima koji bi se odlučili činiti takve zločine", poručila je Hotić.

12:00 "Svi znaju i misle da taj sud nije pravičan i da se ne sudi u skladu s pravom. Taj sud nije u funkciji pomirenja pa će se u okviru tog ambijenta i očekivanja stvari događati", komentar je Milorada Dodika uoči presude Radovanu Karadžiću.

Uhićen tek 2008. godine

Psihijatar podrijetlom iz crnogorskog planinskog sela Petnice koji je svoju karijeru izgradio u Sarajevu, politički se aktivirao potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća na valu nastojanja Slobodana Miloševića da bivšu Jugoslaviju sa što većim dijelom njezina teritorija prekroji u veliku Srbiju.

Postao je prvo čelnikom Srpske demokratske stranke (SDS) u BiH, a nakon početka rata u BiH i predsjednikom samoproglašene republike srpskog naroda uspostavljene na teritoriju s kojega je cilj bio protjerati sve Bošnjake i Hrvate.

Karadžić je godinama bio neprikosnoveni politički autoritet među bosanskim Srbima, sve dok se s pozicije predsjednika Republike Srpske nije bio primoran povući 1995. pod pritiskom američke diplomacije, odnosno tadašnjeg posrednika SAD-a u mirovnim pregovorima o BiH Richarda Holbrookea.

Iako tužiteljstvo ICTY-a odmah nakon toga protiv njega podignulo optužnicu, Karadžić je ostao na slobodi sve do 21. srpnja  2008. godine kada je uhićen u Beogradu gdje je godinama živio prerušen u bizarni lik nadriliječnika Dragana Dabića.

Nakon 499 dana, 40 godina

U Scheveningen je prevezen 30. srpnja 2008. godine. Suđenje koje je počelo u listopadu 2009. potrajalo je 499 dana i imalo čak 586 svjedoka. 

Prvostupanjska presuda kojom je prije nepune dvije godine, 24. ožujka 2016., proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. 

Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Raspravno vijeće ICTY-a u prvostupanjskom je postupku proglasilo Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Tom je presudom oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH.

Nakon izricanja presude ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na novi mehanizam - MICT, kojem su se i Karadžićeva obrana i tužiteljstvo žalili na presudu. Rasprave su održane tijekom prošle godine.  

Žalbeni postupak obilježile su, dosad bez presedana, izmjene u sastavu sudskog prizivnog vijeća. 

Na Karadžićev zahtjev za izmjenama sudaca zbog navodne pristranosti, odnosno sudjelovanja u donošenju presuda kojima su viši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba osuđeni na dugogodišnje kazne, sudac Theodor Meron koji je obnašao i dužnost predsjednika ICTY-a i MICT-a sam povukao iz vijeća kako bi se izbjeglo odugovlačenje donošenja pravomoćne presude. Zamijenio ga je Portugalac Ivo Rosa.

Vijeće koje se presuditi Karadžiću tako sada čine predsjedavajući Vagn Prüsse Joensen te suci William Hussein Sekule, José Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Tužiteljstvo traži doživotnu

Najava izricanja sudskog pravorijeka u slučaju Karadžić u BiH i u cijeloj regiji ponovo je potaknula rasprave o karakteru rata od 1992. do 1995. godine, ali i različita očekivanja od te presude, pri čemu su smjene u sudskom vijeću potaknule nagađanja da bi Karadžić čak mogao biti oslobođen.

“U kuloarima MICT-a se govori o tome da Rusija itekako vrši pritisak, ne samo na suce već na cjelokupan UN-ov sustav kako bi se Karadžić i Mladić oslobodili. Cijela ova priča koja je nastala smjenom sudaca iz vijeća kad su u pitanju i Mladić i Karadžić daje nam za pravo da izražavamo sumnju u sve ovo što se zbiva”, kazao je u siječnju za Balkansku istraživačku mrežu Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH.

Nešto ranije ovog mjeseca kazao je pak kako je najmanje što žrtve očekuju potvrda prvostupanjske presude, ali je istaknuo kako bi pravda u cijelosti bila zadovoljena jedino ukoliko prizivno vijeće prihvati žalbu tužiteljstva na prvostupanjsku odluku kojom je odbačena optužba za genocid u drugim općinama osim Srebrenice. 

To bi neminovno vodilo i ka izricanju najteže, doživotne kazne zatvora Karadžiću, što tužiteljstvo u svojoj žalbi i traži.

Na popisu općina za koje tužiteljstvo MICT-a tvrdi da su bile poprište genocida su i Bratunac, Foča, Ključ, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Prizivno vijeće MICT-a također će se trebati ponovo očitovati o optužbama tužiteljstva o koordinaciji između Karadžića i vlasti u Srbiji jer, prema prvostupanjskoj presudi, Milošević nije bio član udruženog zločinačkog pothvata.

Karadžićev odvjetnik Goran Petronijević za srbijanske je medije kazao kako je uvjeren u oslobađajuću presudu "ukoliko će drugostupanjsko vijeće dokaze sagledavati s pravnog, a ne političkog stajališta".

"Ukoliko bude bilo kakvog pravnog i pravičnog odlučivanja, sagledavanja dokaza i činjenica koje su se pred Haaškim tribunalom tijekom postupka mogle vidjeti, mi smo potpuni optimisti da drugostupanjska presuda mora biti mnogo, mnogo bolja od ove, pa i oslobađajuća", kazao Petronijević. 

Naglasio je kako je obrana u žalbi insistirala da drugostupanjsko vijeće posebice obrati pozornost na nedostatnost svih dokaza koji se Karadžiću stavljaju na teret, posebice u odnosu na genocid u Srebrenici. 

Pročitajte više