Piše: S.M. | 16.12.2018. 11:39

The Atlantic: Ljudska prava ne prestaju na granicama

"DA PARAFRAZIRAMO  francuskog filozofa Rousseaua, čovjek se rađa slobodan, ali na svakom je koraku u kavezu. Bodljikava žica, betonski zidovi i naoružani stražari okružuju ljude u nacionalnim državama od njihova rođenja. Zašto? Argument u korist otvorenih granica je i gospodarski i moralni. Svi ljudi trebali bi se slobodno kretati po zemlji, neograničeni arbitrarnim linijama znanim kao granice", komentirao je Alex Tabarrok za američki magazin The Atlantic. Prenosimo dijelove njegovog komentara.

"Velika većina budućih imigranata želi tek bolji život za sebe

Nije svako mjesto na svijetu podjednako pogodno za masovnu gospodarsku aktivnost. Prirodna dobra podijeljena su neravnopravno. Nejednakosti u bogatstvu i prihodu koje su te prirodne razlike stvorile dodatno su uvećane potezima vlasti koje suzbijaju poduzetništvo i promoviraju vjersku netoleranciju, spolnu diskriminaciju i druge oblike netrpeljivosti. Zatvorene granice povezuju ove nepravde te učvršćuju nejednakost na određenom mjestu i osuđuju žrtve na neimaštinu.

Velika većina budućih imigranata želi tek bolji život za sebe i svoje obitelji i to selidbom u područja gdje su gospodarske mogućnosti bolje i gdje postoji slobodna trgovina. Međutim, zakonodavci i lideri gaze njihove snove državnim nasiljem – prisilnom repatrijacijom, ograničavanjem kretanja ili još gore – praznim obećanjima.

Ekonomisti procjenjuju da bi se svjetski BDP udvostručio kad bi se granice otvorile

Razlike o plaćama otkrivaju razmjere diskriminacije granicama. Kad se radnik iz siromašne zemlje doseli u bogatije okruženje, njegova se plaća može udvostručiti ili čak udeseterostručiti. Ove ekstremne razlike pokazuju da restrikcije zapravo guše kao što su, primjerice, gušili zakoni koji su razdvajali bijele i crne Južnoafrikance u vrijeme Apartheida. Geografske razlike u plaćama signaliziraju da postoje nove mogućnosti, kako za financijski boljitak migranata, tako i za globalni gospodarski rast. S druge strane diskriminacije postoje skriveni potencijali. Ekonomisti procjenjuju da bi se svjetski BDP udvostručio kad bi se granice otvorile.

Čak i relativno malo povećanje broja imigranata može imati ogromne učinke. Kad bi razvijeni svijet prihvatio dovoljno imigranata da se broj radnog sposobnih stanovnika poveća za samo jedan posto, procjenjuje se da bi bila stvorena nova vrijednost veća nego sva pomoć koju sve zemlje svijeta šalju potrebitima u inozemstvu. Imigracija je najbolji program borbe protiv siromaštva ikad osmišljen.

Korist prekograničnih migracija za imigrante je velika, ali nije zanemariva ni za stanovnike zemalja u koje imigranti dolaze. Imigracija pokreće gospodarstvo na način da se povećavaju realne plaće. Imigranti imaju vještine drukčije nego postojeći radnici, a za razlika omogućava objema skupinama da bolje iskoriste svoje specifične talente i komparativne prednosti. Kao konačni rezultat raste dobrobit i pridošlica i starosjedilaca. Imigrant koji kosi travu ispred kuće atomskog fizičara neizravno pomaže otkrivanju tajni svemira.

Koja moralna teorija opravdava upotrebu žice, zida i oružja kako bi se ljude spriječilo da dođu do boljih prilika? Koja moralna teorija opravdava sprječavanje ljudi da glasaju svojim stopalima?

Nijedan moralni okvir, utilitaristički, libertarijanski, egalitarijanski, kršćanski ili bilo koji drugi, ne smatra da ljudi iz drugih zemalja ne smiju koristiti svoja prava baš kao i oni koji su imali sreću da budu rođeni na pravom mjestu u pravo vrijeme. Nacionalizam, naravno, odbacuje prava, interese i moralne vrijednosti „onih drugih“, a nacionalistička perspektiva nije u skladu s našim temeljnim moralom i uvjerenjima.

Sloboda kretanja je temeljno ljudsko pravo. Opća deklaracija o ljudskim pravima proturječi vlastitom imenu kad kaže da se pravo na migracije ograničava unutar granica svake države. Ljudska prava ne prestaju na granicama. Zato danas vlasti koje svoje građane sprječavaju da napuste zemlju smatramo nedemokratskima. Radujem se danu kad ćemo na isti način tretirati vlasti koje ne dopuštaju ljudima da uđu u zemlju.

Ima li nade u budućnosti?

Zatvorene granice spadaju među najveća svjetska moralna posrnuća, dok otvorene granice predstavljaju najveću svjetsku gospodarsku priliku. Najveće moralne revolucije kroz povijest, ukinuće ropstva, uspostava vjerskih sloboda, priznavanje prava žena, donijele su globalni napredak i boljitak. Pokazalo se također da su strahovi, zbog kojih su opstajale ove nepravde, bili neutemeljeni. Isto tako, svijet koji neće biti podijeljen željeznim zavjesama nije samo svijet veće jednakosti i pravde. To je ujedno i svijet koji se ne boji sam sebe."

NAJNOVIJE
NAJČITANIJE