HETEROSEKSUALNI muškarci sa seksističkim stavovima uglavnom nisu svjesni koliko je snažan njihov utjecaj u ljubavnim odnosima, što može dovesti do jačanja agresije prema njihovim partnericama ili suprugama, otkriva studija koju je objavilo Američko psihološko društvo.
"Agresivno ponašanje može imati katastrofalne posljedice po odnos, jer partnerice će se vjerojatno povući, otvoreno izraziti svoje nezadovoljstvo i postat će manje posvećene njihovom odnosu. To će, pak, samo osnažiti njihove seksističke stereotipe kako se ženama ne može vjerovati. Radi se o začaranom krugu", kaže Emily J. Cross sa Sveučilišta Auckland, glavna autorica studije.
Cross i njeni koautori istražili su ponašanje poznato kao neprijateljski seksizam, odnosno mišljenje da žene žele kontrolirati muškarce, te dinamiku tog stava u romantičnim vezama u odnosu na druga životna područja.
"Dinamika snage u intimnim odnosima nije jednostavna, zato što čak i vezama koje dobro funkcioniraju partneri neizbježno ovise jedni o drugima. Ova međusobna ovisnost ograničava moć svakog pojedinca. Muškarcima sa seksističkim stavovima to može predstavljati vrlo velik problem zato što su oni već zabrinuti i misle da su izgubili svoju moć i neovisnost, pa mogu postati nasilni prema partnericama", objašnjava Cross.
Autori studije fokusirali su se na proučavanje kako neprijateljski seksizam oblikuje dinamiku moći u romantičnim vezama i kakva su iskustva muškaraca i žena u toj dinamici. Studija je provedena kroz četiri eksperimenta u kojima je sudjelovalo 1096 heteroseksualnih muškaraca i žena. Svi su sudionici bili u intimnim vezama, a njih 590 bili su parovi. U svakom eksperimentu sudionici su popunjavali upitnike o dnevnim interakcijama, eventualnim seksističkim ispadima, percepciji autonomije agresiji, utjecaju partnerova ponašanja ili mišljenja, zadovoljstvu u vezi i osjećaju sigurnosti.
Jedan je eksperiment sadržavao snimani razgovor para o njihovu dotad najozbiljnijem sukobu u vezi. Drugi eksperiment fokusirao se samo na upravo vjenčane parove, a treći samo na parove s djecom. Iako su se eksperimenti ponešto razlikovali, rezultati su u sva četiri bili potpuno isti.
"Muškarci koji su iskazali jače seksističke stavove, osjećali su da imaju manje moći u svojim vezama. Ti su muškarci ujedno iskazali više agresije prema partnericama u smislu kritiziranja ili neugodnih ispada", objasnila je Emily Cross.
Uzroke ovakvog ponašanja Cross pronalazi u nastojanju muškaraca da ponovno uspostave ravnotežu moći, a ne zato što žele biti dominantni prema svojim partnericama.
Studija je također istraživala i žene sa seksističkim stavovima, one koje smatraju da muškarci trebaju nastupati s pozicija moći i da žele trebaju prihvatiti nadmoć muškaraca.
"Seksizam postoji čak i u vrlo izjednačenim i ravnopravnim društvima, a proizlazi iz tradicionalnog rodnog konstrukta zbog kojeg ljudi različito gledaju na uloge muškaraca i žena", kaže Cross.
Iako su se autori studije usredotočili na parove i osobe u intimnim vezama, rezultati mogu biti korisni i u drugim društvenim područjima, primjerice radnim odnosima u kojima seksizam može biti vrlo izražen.
"Najbolje mjesto za suzbijanje seksizma su intimni odnosi, jer smo u njima najranjiviji i motivirani da podržimo svoje partnere. Uspijemo li djelovati na muškarce koji strahuju da će izgubiti moć nad svojim partnericama, uspjet ćemo i suzbiti agresivna ponašanja i u konačnici smanjiti borbu za prevlast koja je u središtu rodne nejednakosti", zaključio je koautor studije Nickola C. Overall sa Sveučilišta Auckland.