Mladić na Mljetu krao starinske kamene posude za maslinovo ulje

Foto: MUP

STARINSKE ručno klesane kamene posude za pohranjivanje maslinovog ulja, koje su nekad na priobalnom području služile i za pranje rublja, krao je 28-godišnjak na otoku Mljetu i dalje ih preprodavao, no policija ga je uhvatila, a dio ukradenih tzv. kamenica i pronašla te će ih vratiti vlasnicima.

Dubrovačko-neretvanska policija u četvrtak je izvijestila da je kradljivca kazneno prijavila za više krađa i teških krađa.

Osumnjičen je da je od kraja kolovoza na Mljetu s tri različite lokacije ukrao pet kamenih posuda te ih dalje preprodao.

Vrijednost tih kamenih starina procjenjuje se na preko 70 tisuća kuna. 

Kamenice su ručno klesane kamene posude specifične isključivo za dalmatinsko i primorsko podneblje.

Ljudi su ih izrađivali od jednog komada kamena i uglavnom koristili za pohranjivanje maslinovog ulja za vrijeme vrućih ljetnih mjeseci, kao i za pranje rublja.

Tehnologija koja se koristila još od antičkih vremena

Prema podacima Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja iz Rijeke, u starim se konobama dragocjena tekućina maslinovog ulja čuvala u kamenicama. Okrugle ili kvadratične, različitih zapremina, bile su izdubljene iz kamenih blokova i obično su ih radili lokalni majstori klesari.

Drveni poklopac, fiksiran u kameno tijelo, štitio je u kamenicu pohranjen sadržaj. Unapređenjem agrotehničkih mjera i načina čuvanja ulja kamenice gube bitku sa suvremenim spremnicima za maslinovo ulje, najčešće izrađenima od nehrđajućeg čelika.

No kamenice u Dalmaciji i Primorju i dalje prizivaju vremena kada se u starim mlinovima za masline - toševima, toraćima, toćima - uz pjesmu proizvodilo maslinovo ulje na drugačije načine nego danas.

Tehnologija proizvodnje maslinova ulja pomoću toševa gotovo je nepromijenjena od antičkih vremena. Primjerice, u podzemnoj prostoriji amfiteatra u Puli izložen je antički toš s istarskog područja, koji ima elemente identične onima kakve i danas nalazimo.

Promjene su očite samo u uporabljenim materijalima (drvo je ponegdje zamijenjeno željezom) i manjim lokalnim varijacijama, ali osnova je tehnologije prerade ostala gotovo nepromijenjena.

Pročitajte više