Stranac o životu u Hrvatskoj: Uspjeh se kažnjava, porezi visoki, korupcija svuda

Foto: 123rf, Quora

OPIS života u Hrvatskoj iz perspektive Michaela Collinsa, stranog poduzetnika koji ovdje dugo radi i živi, u nastavku prenosimo u cijelosti s Quore.

"Kao i u svakoj zemlji, život u Hrvatskoj ima i prednosti i brojne nedostatke. Većina mojih iskustava stečena su tijekom života i rada u toj zemlji. Ako želite, mogu vam dati pogled iz vlastite perspektive.

Hrvatska ima povoljnu klimu s četiri godišnja doba. Lijepa obala nudi vam mnogo izbora za mjesta za druženje tijekom ljetnih mjeseci. I priroda je zaista lijepa. Državna infrastruktura funkcionira gotovo isključivo zahvaljujući darežljivosti Europske unije. U zemlji postoji veliki broj obrazovane radne snage, nažalost lišene svake mogućnosti napredovanja. Odnos s Hrvatima svodi se isključivo na transakcije, a svaki uspjeh pojedinca se kažnjava", uvodno piše Collins.

Ovo su njegovi zaključci:

Gospodarstvo i poslovanje

⦁    Stopa oporezivanja iznosi ogromnih 61 posto, a poslodavci imaju dodatnu obvezu poreza od 17 posto. Kao rezultat toga nastaje apsurd prema kojem visokih 80 posto odlazi na porez na dohodak, a veoma je uspješan sustav crnog tržišta koji uvelike destimulira domaće tvrtke koje žele zaposliti ljude. Ludnica, zar ne?!
⦁    Vlada ima najveći udio u domaćem gospodarstvu od oko 60 posto, što dodatno izobličuje veleprodajno gospodarstvo. U zemlji vlada veliko nepovjerenje prema pravosuđu, s obzirom na to da odvjetnici sa suprotstavljenih strana imaju običaj zajedničkim snagama djelovati protiv svojih klijenata u cilju izvlačenja što većeg profita. Budući da je vlada najveći izravni i neizravni korisnik pravnih usluga, odvjetnike se često tjera na određene postupke;

⦁    Hrvatsko tržište rada nije veliko i talent se ne cijeni s obzirom na to da talentirani pojedinci u sve većem broju napuštaju zemlju. Sposobnost se ne nagrađuje, nego samo dobra veza, što znači da se tržište rada, iako je puno obrazovanih ljudi, reducira na najmanji zajednički nazivnik. Sukladno tome, Hrvati se općenito dobro snalaze u dobro strukturiranim i organiziranim poslovima. Zaposlenicima nedostaje kreativnosti, slobodoumlja i inicijative, radna etika je na vrlo niskoj razini i radnici imaju dojam da se dodjeljuju nezaslužena prava i stoga pokazuju nisku razinu odanosti;
⦁    Iz nekog bizarnog razloga, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatsko povjerenstvo za šumarstvo izravno se financiraju novcem poreznih obveznika. Živa istina. Nakon što poslodavac isplati plaću, dio poreza koji se isplaćuje s njegovog bankovnog računa na ime zaposlenika odlazi izravno u budžet tih nevladinih organizacija. Tu je i još jedan splet izravnih i neizravnih parafiskalnih nameta koje dodatno plaća porezni obveznik. Sve to se naplaćuje prije naplate poreza na potrošnju, počevši s PDV-om od 25 posto;
⦁    Osnivanje i održavanje poduzeća u Hrvatskoj je skupo i teško. Primjerice, učinkovitost britanske vladine agencije UK Companies House daleko je naprednije od hrvatskog sustava u kojem je sve dugotrajnije i puno, puno skuplje. Birokracija u zemlji zaista zapanjuje svojom složenošću i netransparentnošću kojima kao da želi spriječiti razvoj poslovanja. Sve se previše temelji na papirologiji i zahtijeva bilježničku ovjeru jer pojedinci zapravo ne raspolažu pravom ugovornog kapaciteta. Temeljne administrativne promjene, poput smjena i imenovanja direktora poduzeća, zahtijevaju suglasnost Trgovačkog suda, a bilježničke pristojbe mogu vam narasti i do nekoliko stotina eura ako vaše poduzeće ima negativnu bilancu. To se događa jer se pristojbe i troškovi mjere prema sposobnosti plaćanja pojedinca, a ne prema prirodi ili kvaliteti isporučene usluge;
⦁    Ako imate dovoljno sreće i steknete novac teškim radom i marljivošću, vjerojatno će vas proglasiti korumpiranim. Uspjeh se u Hrvatskoj kažnjava. Hrvati od vas očekuju da sve platite, a čak i tad ćete vjerojatno biti predmetom ekstremnih oblika prikrivenih poruga. Trebate upamtiti da, ako se nađete između dva Hrvata koji se ne znaju oduvijek, uvijek će biti bliži jedan drugome nego s vama;
⦁    Bankarski je sustav nevjerojatno skup. Ako primjerice u banci čuvate eure i bankovnu karticu u eurima za plaćanje u, recimo, Španjolskoj, proces obračuna izgledat će ovako: Hrvatska banka konvertirat će vaše eure u hrvatsku valutu (kune) i promijeniti transakciju u eurima u onu u kunama. To podrazumijeva plaćanje razlike za konverziju iz eura u kune i zatim ponovno u eure za promjenu transakcije s dodatnim pristojbama. S dva maloprodajna valutna raspona i dodatnim pristojbama, sve to izgleda kao zajednički interes koji ide u krivom smjeru.

Turizam
⦁    S obzirom na to da je proizvodnja iznimno slaba, gospodarstvo se uvelike oslanja na uslužne djelatnosti, ali Hrvati ne razumiju što "uslužno" zapravo znači. Većina Hrvata ne voli strance i oni u ugostiteljstvu bi bili najsretniji kad bi turisti ostali kod kuće i samo im poslali novac;

⦁    Prednost Hrvatske je u tome što je relativno sigurna, što znači da se posljednjih godina broj turista koji ju posjećuju dramatično povećao. Nije to zato što je u njoj posebno spektakularno, već zato što su uobičajene destinacije, poput Sjeverne Afrike, postale nesigurne, ali i to se stanje mijenja. Hrvati već dugo promatraju turiste samo kao mete koje mogu "oderati." U nekim mjestima, poput Splita, imaju čak i dvostruki sustav naplate – jedan za domaće, a drugi za turiste.
⦁    Obala je jako dobra i nadomješta većinu svakodnevnih gluposti i muka s kojima se morate nositi. Ako živite i radite u Zagrebu možete ljeti doći do krasne plaže za samo 90 minuta i ima mnogo cool mjesta u kopnenom dijelu zemlje na kojima se možete zabaviti između sezona. Do većine najboljih europskih skijališta može se doći direktno iz Zagreba. Ne moram ni napomenuti da morate imati auto;

Korupcija

⦁    Veoma je malo komercijalnih aktivnosti koja ne neki način ne uključuju politički sustav. A kad ga na neki materijalni način uključuju, prići će vam i zapravo ucijenit će vas da platite koruptivne namete kako bi vam dozvolili da provedete ono što ste zamislili. U nekim turističkim destinacijama, na primjer u kojima postoji velika potražnja za više smještaja koji bi imao pozitivan učinak na lokalno gospodarstvo, turistički se projekti nerijetko kompliciraju ili usporavaju usred gradnje dok neki vladini dužnosnici ne prime mito;

⦁    Zapravo ne postoji državni gospodarski plan, a vlada po svojoj naravi u potpunosti služi sama sebi, nesposobna je i taktizira. Političari i vladini službenici brinu se samo o tome kako će upotrijebiti svoje položaje da nagrade i nahvale sami sebe. Interesi njihovih sunarodnjaka i sunarodnjakinja u potpunosti su podređeni tom cilju i zbog toga nailazimo na toliku apatiju glasača;
⦁    Hrvatski je javni sektor u svom djelovanju i korumpiranosti rangiran kao bolji samo od Venezuele koja je na najnižem mjestu te liste. Situacija je stvarno tragična kad su susjedne zemlje poput Srbije i Bosne bolje rangirane od jedne zemlje članice Europske unije poput Hrvatske. Hrvati imaju tendenciju mahati svojim članstvom u EU kako bi napakostili susjednim državama, isprosili europske potpore i subvencije ili kako bi mogli slobodno putovati zemljama EU-a ali, u praksi, članstvo u EU ne znači im mnogo više od toga;

Nekretnine

⦁    Trenutno možete dobiti odličnu vrijednost za novac u nekretninama diljem cijele zemlje, a posebno na najatraktivnijim lokacijama. Da ste bilo gdje drugdje u Europi, morali biste platiti između 150 – 300 posto više;

Stil života i ljudi

⦁    Vladanje engleskim jezikom rašireno je među populacijom do srednjih tridesetih, a onda naglo pada. Većina Hrvata starijih od 45  godina ima veoma ograničeno ili nikakvo znanje engleskog, ali zato dobro poznaju njemački jezik. Ako ste izgubljeni i trebate upute, upotrijebite Google ili potražite mlađu osobu;

⦁    Ako imate tu pogodnost da zarađujete zapadnjačku plaću izvan Hrvatske, odnos cijene i kvalitete života naginje se u vašu korist. Sve postane lakše i pristupačnije. Pristup organski uzgojenoj hrani, primjerice, bolji je i jeftiniji nego u ostalim dijelovima zapadne Europe. Imaju lokalnu vinarsku industriju koja proizvodi vina dobre kvalitete. Regionalni proizvodi poput maslinovog ili bučinog ulja, pršuta i drugih suhomesnatih proizvoda, sira, peradi te sezonskog voća i povrća je izvanredan;
⦁    Postoji nekoliko međunarodnih privatnih škola. Vrtić je za roditelje siguran, pristupačan i jeftin u usporedbi sa zapadnim zemljama;
⦁    Imate dobar izbor restorana. Jela s plodovima mora su mnogobrojna i mnogo jeftinija nego u zapadnim zemljama kad ih kupujete "za doma" ili s lokalnih ribarnica. U raznim klopkama za turiste sve je mnogo skuplje jer su cijene "nabrijane". Unatoč tome, sve je i dalje dosta jeftinije nego u većini zapadne Europe (usput, Srbija nudi mnogo veću vrijednost od Hrvatske za utrošeni novac te više raznolikosti na ovom području, kao i na drugim područjima koja se tiču stila života);
⦁    Generalno govoreći, bolje nemojte biti ljubazni, pristojni ni obzirni prema Hrvatima jer se često to shvaća kao slabost i obilježit će vas kao glupog stranca. Najbolje je biti samopouzdan i izravan u komunikaciji jer se poštuje samo dojam snage i moći. Ako vas vide kao bilo što drugo, postajete laka meta;
⦁    Stoga je teško sprijateljiti se s Hrvatima jer se uglavnom kreću u uskim krugovima i najčešće se sa strancima druže samo zbog neke financijske dobiti. Neki bi Hrvate opisali kao zlobne: jesu li to ostaci austrougarske kulture? Ipak, postoji dobra povezanost među useljenicima u Hrvatskoj;
⦁    Zapadnjake se uglavnom ostavlja na miru i ulice su sigurne. Djeca se mogu prilično nesmetano kretati, a žene koje noću idu ulicama same ne privlače neželjenu pažnju.

"Ukratko, definitivno postoje bolje opcije ako se planirate preseliti u neku drugu zemlju zbog posla ili promjene stila života. U Hrvatskoj postoje ograničene mogućnosti za posao/karijeru.

No, moram naglasiti da, ako primate plaću drugdje u Europi od stranog poslodavca, Hrvatska bi vam mogla biti zanimljiva opcija.

Ako vam je financijska situacija dobra, držite se podalje od bilo kakvih sranja povezanih s vladom i potrudite se ne privlačiti previše pozornosti na sebe", zaključuje Michael Collins.

 

Pročitajte više