Presuda Sanaderu: Ovo nije pravda, ovo je smijurija

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

IVO SANADER, bivši šef HDZ-a koji je tu stranku vodio od 2000. do 2009. godine, a koji je u fotelji premijera proveo dva mandata od 2003. do 2009. godine, osuđen je danas, opet, nepravomoćno na dvije i pol godine zatvora za slučaj Hypo, dok je u suđenju za aferu HEP-Dioki, zajedno s Robertom Ježićem, oslobođen svih tužbi.

>> VIDEO Sanader osuđen za ratno profiterstvo, oslobođen za aferu HEP - Dioki

>> Olakotne okolnosti Sanaderu: Oženjen, otac, branio Hrvatsku

Za čin iz 1995. godine nepravomoćno osuđen 2018. godine

Posebno treba naglasiti da je Sanader danas nepravomoćno osuđen za kazneno djelo koje je počinjeno još 1995. godine, dakle prije pune 23 godine, što znači da Hrvatska nije u stanju ispuniti jedan od osnovnih postulata pravne države koji kaže da pravda mora biti pravovremena, a suđenja mora biti brza i učinkovita. U slučaju Sanadera, od njegova bijega 2010. godine do danas, imamo još jednu nepravomoćnu presudu nakon koje će uslijediti žalba Vrhovnom sudu, a možda i Ustavnom sudu, pa je za očekivati da današnja presuda, postane li uopće pravomoćna, takva neće biti još dugo vremena.

Naglasimo kako ovo nije prvi put da je Sanader na sudu proglašen krivim, a Sanader je dalje uvaženi gost iz VIP lože kojem vodeći mediji promoviraju knjige, a intervjui prvorazredni politički događaji. No, krenimo redom.

Sanaderov pad krenuo je od 2009. godine, kada se odlučio povući s mjesta predsjednika vlade. Već sljedeće, 2010. godine, počeo je bježati od hrvatskog pravosuđa kada je pobjegao u Austriju nakon što je DORH od sabora zatražio ukidanje zastupničkog imuniteta Sanaderu radi pokretanja kaznenog postupka.

Dug postupak izručenja Sanader je sam skratio odlukom da ga se izruči Hrvatskoj i to u srpnju 2011. godine. Od tada kreće i pravosudna bitka koja ni u jednom slučaju do sada nije završila pravomoćnom presudom.

Pravda spora, a presuda još sporija

"Pravda je spora. Presuda je još sporija. Toliko kasni da vrijedi 'delayed law denied law'", objasnio je kratko slučaj 'Sanader' profesor s Pravnog fakulteta Josip Kregar.

I suca Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislava Kolakušića, upitali smo mogu li se sudski postupci za Sanadera nazivati pravdom.

Pravosuđe kao predmet ismijavanja

"Pravda je pojam koji je u Hrvatskoj nasilno ugašen i takoreći nema nikakvu težinu. Dapače, postao je predmet ismijavanja. Osjećaj vladavine prava i pravde je temelj svakog zdravog društva. Kada građani ne vjeruju u pravdu koju bi trebale osiguravati institucije, korupcija caruje. Kada caruje korupcija, građani su siromašni. Kada su građani siromašni, oni se iseljavaju. Kada se građani iseljavaju, Hrvatska nestaje, jer Hrvatska su ljudi. Nažalost, u Hrvatskoj je lakše naći osobu koja vjeruje da postoje 'mali zeleni' nego da institucije obavljaju svoje temeljne zadaće", ističe Kolakušić. Na izravan upit što činjenica da Sanader do danas nema ni jednu pravomoćnu presudu govori o Hrvatskoj i njenom pravosuđu, Kolakušić pojašnjava.

"Znači da smo krivo optužili čovjeka ili da nam zakoni i organizacija pravosuđa zahtijevaju temeljitu reformu od vrha do dna", zaključuje Kolakušić na kraju.

Razdvojeno suđenje za Hypo banku, čekaju Hernadija

No, kako su išla suđenja Sanadera i što se sve do danas događalo? Sanaderu je prvo 20. studenog 2012. godine izrečena nepravomoćna presuda kojom je u slučajevima Hypo i Ina - Mol osuđen na deset godina zatvora. Sproveden je u pritvor, a 25. studenog 2015. pušten na slobodu.

Sanaderu se sudilo za primanje provizije od Hypo banke te da je dogovorio 10 milijuna eura mita sa Zsoltom Hernadijem, šefom mađarskog MOL-a, u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u INA-i. Nakon dvogodišnjeg suđenja sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu sa sucem Ivanom Turudićem 2012. proglašava Sanadera krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo i primanje mita u slučaju Ina - MOL i osuđuje na deset godina zatvora.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Turudićevu presudu potvrđuje te u lipnju 2014. godine izriče Sanaderu nešto nižu kaznu – od osam i pol godina zatvora. Međutim, Ustavni sud je 2015. ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda te je slučaj vraćen na ponovno suđenje. Postupci su u međuvremenu razdvojeni, a u slučaju Ina - MOL Sanaderu bi se trebalo suditi s direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem, koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Idu žalbe na današnju presudu

Što se tiče ponovljenog suđenja u slučaju Hypo, danas je izrečena nepravomoćna presuda. Sutkinja Jasna Galešić je Ivu Sanadera proglasila krivim u aferi Hypo. Nepravomoćno je osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i šest mjeseci.

"Od '94. do '95. za vrijeme Domovinskog rata, u vrijeme visoke inflacije, vlada je teško pronalazila banke kod kojih bi se zadužila. Kao pregovarač s Hypo bankom za kupnju zgrada veleposlanstava, umjesto djelovanja u interesu Hrvatske, a u namjeri pribavljanja imovinske koristi za sebe, dogovorio je da mu Hypo banka kao protuuslugu isplati 5 posto dogovorenog zajma, 7 milijuna šilinga. 4. siječnja 1995. Hypo banka mu je isplatila 7 milijuna šilinga, čime je pribavio protupravnu imovinsku korist od 3,6 milijuna kuna", rekla je danas sutkinja Galešić. USKOK je već izrazio nezadovoljstvo visinom kazne od 2 godine i šest mjeseci zatvora, te najavio žalbu upravo na taj dio presude. Isto je najavila i Sanaderova obrana.

U aferi HEP-DIOKI Sanader je još 2012. optužen da je bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka poticao da tvrtki Dioki Roberta Ježića isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je bilo odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika, a Mravak je u međuvremenu preminuo.

Optuženik umro, a Sander i Ježić nevini

Danas je Sanader proglašen nevinim u tom slučaju, zajedno s Ježićem.

"Sanader je kao premijer, koristeći se činjenicom da je HEP u vlasništvu države, na traženje Ježića od Mravka (šefa Uprave HEP-a, op. a.) zatražio da se povećanje cijena ne primijeni na Dioki. Mravak je pristao te je po traženju Sanadera na štetu društava u HEP-u odlučio da se ne primijene povećane cijene, odnosno da Diokiju i Dini Petrokemiji budu umanjene za popust od 10 posto. Diokiju je time pribavljena imovinska korist od 1,954 milijuna kuna, a Dini Petrokemiji 1,8 milijuna kuna. Sanader je kao premijer, koristeći se činjenicom da je HEP u vlasništvu države, a na traženje Ježića, od predsjednika Uprave HEP-a, zatražio da HEP odobri Diokiju u vlasništvu Roberta Ježića zajam od 15 milijuna kuna. Na to je Mravak pristao te, postupajući po traženju Sanadera, protivno odredbama HEP-a bez odluke društva, zaključio ugovor o zajmu", rekla je sutkinja Jasna Galešić u obrazloženju oslobađajuće presude na koju će se žaliti USKOK.

U Fimi mediji presudu ima i HDZ

Što se tiče Sanadera, tu je još i veliko suđenje za aferu Fimi medija. Sanadera i njegove tadašnje suradnike tereti se da su preko te marketinške kompanije iz javnih poduzeća izvukli oko 70 milijuna kuna i time punili crne fondove HDZ-a, u koje je otišlo oko 24 milijuna, dok je Sanaderu otišlo 15,3 milijuna kuna.

Osim Sanadera, optuženi su Mladen Barišić, bivši šef Carinske uprave, Nevenka Jurak, vlasnica Fimi medije, Branka Pavošević, bivša blagajnica HDZ-a, Ratko Maček, bivši glasnogovornik HDZ-a, HDZ i Fimi media. Postupak je počeo prije 6 godina, a Sanader je bio nepravomoćno kažnjen s 9 godina zatvora. Međutim, presuda je ukinuta, a suđenje se ponavlja.

Za Planinsku nepravomoćno 4,5 godina

U slučaju Planinska Sanader je nepravomoćno osuđen na 4,5 godine zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna provizije nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića. Presuda još nije pravomoćna, a sutkinja koja mu je dosudila kaznu viđena je u istom restoranu u kojem je tad bio i Sanader.

Čobanković se odmah na početku nagodio s USKOK-om i dobio je samo kaznu rada za opće dobro pa je malo gulio krumpire. Fiolić je priznao da je Sanaderu doma donio 10 milijuna kuna i milijun eura mita u kutiji za hrenovke nakon prodaje zgrade. Kažnjen je godinom dana zatvora koju je mogao zamijeniti radom za opće dobro.

Umjesto da vrati 80,6 milijuna u državnu kasu, postao celebrity Ćaća

Sanader je po ranijim presudama morao vratiti i 80,6 milijuna kuna u državni proračun i biti u Remetincu, no kako se to ne događa, postao je celebrity. Sanader je od najomraženijeg političara postao glavni lik na društvenim mrežama na stranici Ćaća se vraća, a onda su mu dvije velike medijske kuće širom otvorile vrata. Styria je Sanaderu objavila knjige, a na promociji je uz Sanadera bio i glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Hanza media udijelila je Sanaderu naslovnicu Globusa kako bi promovirao ideju velike koalicije na hrvatskoj političkoj sceni.

Nakon toga, malo je koga iznenadilo kada se pojavio u Rusiji na Svjetskom nogometnom prvenstvu u dijelu tribina rezerviranom za VIP ložu uglednika koje poziva Hrvatski nogometni savez.

Pročitajte više