UHLJEBISTAN

Radnik HŽ-a: Nakotilo se uhljeba da više ne možemo disati. Nikad nije bilo gore

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

ZADNJA tri desetljeća, uz brodogradilišta, najveće probleme u hrvatskom gospodarstvu izazivao je prometni sektor. Državne cestarske tvrtke upale su u ogromne gubitke nakon što je nastupila gospodarska kriza, ali najgore stanje je uvijek u željezničkom sektoru.

Željeznički sektor je, osim po velikim gubicima, poznat i po svojoj neefikasnosti i općenito zapušenosti pa je često i predmet sprdnje zbog slabe kvalitete usluge. Stanje u putničkom prijevozu je takvo da je 2017. godine broj putnika u lokalnom i daljinskom prometu bio manji za 688 tisuća ili 6,1 %, dok je u međunarodnom prijevozu broj putnika pao za 313 tisuća ili 7,9 %. HŽ PP je u svom godišnjem izvješću naveo i kako je stanje pruga loše, kašnjenje vlakova često, a bilo je ukupno 382 otkazana vlaka bez supstitucije, 475 ih je supstituirano autobusima, a 224 vlaka su otkazana zbog izvanrednih prilika. Samo temeljem zatvorenih pruga u 2017. godini uveden je zamjenski prijevoz za 6584 vlaka.

Uz već spomenuta brodogradilišta, željeznica uzima najviše novca iz državnog proračuna. Crna knjiga je već pisala kako je Državna revizija u svom izvještaju konstatirala da je samo 2016. godine na subvencije za željeznice otišlo društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. 474,404.746,00 kn te kapitalne pomoći društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu 450,000.000,00 kn i subvencije društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za poticanje željezničkog putničkog prijevoza u iznosu 447,740.000,00 kn.

"Nakotilo se u upravi uhljeba da više disati ne možemo"

Kakva je danas situacija u Hrvatskim željeznicama, opisao je na svom Facebooku jedan od radnika Damir Martinovski. Njegov status prenosimo u cijelosti:

"Na željeznici radim 40 godina i nikada nije bilo gore. Nakotilo se u upravi uhljeba da više disati ne možemo a već ugrožavaju i sigurnost prometa. Barem da ništa ne rade nego silom žele opravdati svoje postojanje pa izmišljaju poslove koje mi moramo raditi da bi oni nešto mogli kontrolirati jer oni su KONTROLORI a ne izvršioci. Cirkus nastane kad je više kontrolora nego izvršioca a to je slučaj na HŽ.

Konkretno, moja je dužnost nadzor pruge i svih postrojenja na i uz nju (skretnice, mostovi, putni prijelazi, propusti, usjeci, peroni,...) dakle odgovaram za sigurnost putnika i robe. Nalazim neispravnosti, evidentiram ih i po potrebi tražim otklanjanje te planiram održavanje i velike radove kod zamjena postojećeg materijala. Puno je tu posla kojega treba savjesno obavljati jer su ljudski životi u pitanju, np. kut vidljivosti na prijelazu preko pruge ako nije dobar a netko strada ja sam kriv. To mi je osnovni posao kojega sve manje stignem raditi jer moram zadovoljiti uhljebe koji HITNO traže izvješće o; gromobranima, strujnim instalacijama šupa i garaža, protupožarnim aparatima, stanju klima uređaja, potrošnji vode i struje, puknutim cijevima u nekoj vukojebini, ekološkom zbrinjavanju starih pragova, pa onda ispunjavanje razni naloga, formulara, obračun za radnike, zaštitna odjeća, praćenje razni troškova,.... da više ne nabrajam a mogao bi cijelu stranicu.

Kad vam ponovno kasni vlak proklinjite kravataše, a ne nas jadnike

Moj posao je izvršna služba, prije ga je (za ovo područje) radilo 10 ljudi i imali smo jednoga šefa dok danas radimo nas trojica i imamo 15-20 šefova.

Da ne govorim o pragovima, tračnicama, skretnicama i ostalom glavnom materijalu što nam kronično fali jer je novac otišao za dobre plate i ugovore uhljeba.

Mene kao starog željezničara je sramota svega ovog a najviše tog što smo se prije 35-40 godina od Vinkovaca do Zagreba vozili 2,5, a danas 4 sata. Mislim da vam je sad jasnije i zbog čega.

Kad vam ponovno kasni vlak onda ne proklinjite nas jadnike što vidite uz prugu nego kravataše u Zagrebu u Žutoj zgradi što su prvi puta vidjeli vlak kad su došli iz svoga kamenjara u glavni grad i odmah nam postali šefovi."

Pročitajte više