Piše: G.D. | 22.09.2018. 20:37

Novi Eurostatov izvještaj sakupio svu hrvatsku bijedu na jedno mjesto

EUROSTAT svake godine objavljuje veliki izvještaj Regional Yearbook, a ovih dana je izašlo i izdanje za 2018. godinu, u kojem se na više od 200 stranica detaljno analiziraju podaci u svim statističkim regijama država članica Europske unije.

Hrvatska je u toj klasifikaciji prema odluci iz vremena vlade Zorana Milanovića podijeljena u dvije regije, Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku, a Eurostatov izvještaj zapravo funkcionira kao dokument koji na jedno mjesto okuplja svu bijedu Hrvatske. Treba naglasiti da su podaci u ovom izvještaju iz 2016. godine, ali i da se nešto značajno u Hrvatskoj od tada i nije promijenilo.

Hrvati najviše u EU umiru od raka



Na 216 stranica Eurostatova izvještaja Hrvatska se spominje 69 puta i to većinom u negativnom kontekstu. Primjerice, Hrvati su među narodima Europske unije koji imaju najveću smrtnost od raka, više od 300 ljudi na 100 tisuća, dok je europski prosjek 261,7. Uz Hrvate rak je najviše fatalan za Mađare, Poljake i Slovake te u sjevernom dijelu Engleske.

Već sljedeći podatak djelomice objašnjava razlog visoke smrtnosti od raka - Hrvati u ruralnim krajevima se nalaze u vrhu Europske unije po tome što nemaju odgovarajući pristup zdravstvu odnosno imaju zdravstvene potrebe koje nisu odgovarajuće adresirane. Slične probleme u toj kategoriji imaju još Bugarska, Rumunjska, Portugal i Španjolska.

Hrvati su među najslabijima po obrazovanju odraslih

Hrvatska ima i veliki problem s brigom i obrazovanjem predškolske djece, u vezi s čim je također pri dnu Europske unije. Dodatno je zabrinjavajuće što mnoga istraživanja pokazuju da je za uspjeh u školi vrlo važno ići prije toga u vrtić, no mladi građani RH često nemaju pristup takvim javnim uslugama. Ipak, dobra je vijest da su Hrvati među narodima u EU koji najmanje prekidaju osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, dok je to velik problem u Španjolskoj, Portugalu i Bugarskoj.

S druge strane, Hrvati su među najlošijima u EU kada je riječ o obrazovanju odraslih te se manje od 5 posto odraslih dodatno obrazuje, primjerice za neko novo radno mjesto ili napredovanje na sadašnjem. Nasuprot tome, u južnoj Švedskoj i Stockholmu se u odrasloj dobi nastavlja obrazovati više od 30 posto ljudi.



Ruralna područja Hrvatske naročito ugrožena

Eurostatov izvještaj pokazuje i da postoji velika razlika u postocima zaposlenosti između urbanih i ruralnih dijelova Hrvatske te da je u ruralnim krajevima mnogo teže naći radno mjesto. U vezi s tim je najgora situacija u Bugarskoj, u kojoj postoji 14,1 posto razlike između zaposlenosti u urbanim i ruralnim krajevima, a slijede Litva s 13,7 posto i Hrvatska s 10,1 posto.


 
Analiza BDP-a svake statističke regije je pak pokazala da je distribucija BDP-a u obje hrvatske regije ispod prosjeka Europske unije, a Hrvatska se nalazi i među članicama EU-a koje imaju sporiji gospodarski rast u odnosu na prosjek EU-a. Hrvatska je i među najslabijim članica EU-a kada je riječ o produktivnosti.

Jadranska Hrvatska je pak jedna od najslabijih statističkih regija EU-a kada je riječ o istraživanju i razvoju, dok Kontinentalna Hrvatska ipak stoji nešto bolje. No sveukupno je Hrvatska po ovom kriteriju opet pri začelju EU-a.

Slabo koristimo internet za kupovinu

Hrvati su s manje od 30 posto stanovnika na začelju i po korištenju interneta za kupovinu, dok u Engleskoj i Norveškoj više od 80 posto ljudi kupuje stvari preko interneta. Hrvati još manje koriste internet da rezerviraju turističke usluge, što se djelomice može objasniti i time da većinom nemaju novaca za platiti si ljetovanje.


 
S druge strane, dobra je vijest da je Jadranska Hrvatska uz dvije španjolske statističke regije najposjećenija turistička destinacija u EU.

Hrvatske regije su među najslabijima i po poljoprivrednoj proizvodnji i profitu koji generira poljoprivreda, kao i po veličini farmi. Najveće su prostorno pak farme u Nizozemskoj i Njemačkoj, u kojima je i poljoprivredna proizvodnja mnogo uspješnija nego u Hrvatskoj.

U Zagrebu je manje nezaposlenih koji su rođeni izvan država EU-a

Zanimljiv je i podatak o nezaposlenosti u Zagrebu - to je jedini europski grad u kojemu je nezaposlenost veća među građanima koji su rođeni u članicama Europske unije (11,3 posto) nego onima koji su rođeni u državi koja nije članica EU-a (8 posto).

Crne statistike u vezi s Hrvatskom zaokružuje podatak da između 30 i 40 posto ruralnog stanovništva živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a situacija je gora samo u Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj.

NAJNOVIJE
NAJČITANIJE