RIJETKO se kada Hrvatsku može naći u vrhu statističkih lista Eurostata, pa je zato bilo iznenađujuće vidjeti da je RH među članicama Europske unije koje izdvajaju najveći postotak svojeg BDP-a za rekreaciju, kulturu i religiju. Treba odmah napomenuti kako je riječ o podacima za 2016. godinu.
U svakom slučaju, najviše svojeg BDP-a prema Eurostatu za rekreaciju, kulturu i religiju izdvaja Mađarska, čak 3,3 posto, nakon nje slijedi Estonija s 2,1 posto, a Hrvatska i Danska dijele treće mjesto s 1,8 posto BDP-a. Naravno, treba istaknuti kako to ne znači da u konkretnim novčanim iznosima Mađarska izdvaja najviše novaca za rekreaciju, kulturu i religiju u Europskoj uniji. Treba uzeti u obzir koliki je BDP Mađarske, a koliki, recimo, Francuske ili Njemačke.
Što je COFOG klasifikacija?
Zanimalo nas je zašto Eurostat uopće računa postotak BDP koji ide na rekreaciju, kulturu i religiju, odnosno kako je nastala ta kategorija te smo se europskim statističarima obratili za objašnjenje. Ana-Maria Marola nam je odgovorila da su rekreacija, kultura i religija u jednoj kategoriji po tzv. COFOG klasifikaciji iz 1999., koja se odnosi na različite funkcije vlasti i sastoji se od deset kategorija. Ostale kategorije su, između ostaloga, zdravstvo, ekonomske službe, obrana, javna sigurnost itd., a u tih deset glavnih kategorija je onda još podijeljeno 69 različitih grupa. U svakom slučaju, COFOG klasifikacija jedna je od standardnih u sakupljanju statističkih podataka i analizi.
Na prvi pogled se, dakle, čini kako je hrvatskim vlastima jako važna rekreacija, kultura i religijski život svojih građana, no kada se detaljnije analiziraju podaci Eurostata, oni zapravo otkrivaju sljedeće - RH je među članicama Europske unije koje izdvajaju najmanji postotak BDP-a za rekreaciju svojih građana, ali je među onima koje izdvajaju najviši postotak BDP-a za religiju.
Hrvatska na religiju godišnje potroši 2 milijarde kuna, Irska nula eura
Iako je Hrvatska u nekim sportovima na svjetskom vrhu, bavljenje sportom i rekreacija običnih građana, što ima i velikog utjecaja na zdravstveno stanje nacije, hrvatskoj su državi de facto zadnja rupa na svirali. No zato država ne štedi kada je riječ o financiranju religije.
U konkretnim iznosima za 2016. godinu to izgleda ovako: RH je za rekreaciju svojih građana izdvojila 221 milijun kuna, a za religiju milijardu i 968 milijuna kuna, dakle skoro dvije milijarde. Za usporedbu, katolička Malta je za religiju u istoj godini izdvojila jedan milijun eura, a Irska točno - nula eura.
Kada se pak usporedi izdvajanje postotka BDP-a za religiju, jedino Mađarska daje veći postotak BDP-a za religiju od Hrvatske od svih 28 članica Europske unije.