Piše: | 12.07.2018. 22:27

Dekan Učiteljskog fakulteta poslao otvoreno pismo Jandrokoviću, Plenkoviću i Divjak

UOČI glasovanja u saboru o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Prskalo u četvrtak je uputio pismo predsjedniku i klubovima zastupnika sabora, nadležnom saborskom odboru, premijeru i ministrici znanosti i obrazovanja kako bi ih još jedanput upozorio na, kako kaže, sporne izmjene zakona po kojima se kadar učiteljskih fakulteta s pojačanim nastavnim predmetima i modulima prilikom javljanja na natječaj za posao u predmetnoj nastavi rangira kao treći izbor, i to iza nastavničkih i nenastavničkih smjerova drugih fakulteta.

U svom očitovanju na provedenu raspravu o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dekan Prskalo upozorio je na "nekoliko netočnih i nepotpunih informacija" koje je iznijela ministrica Blaženka Divjak unatoč argumentima i uporištima u pravilnicima, mišljenju Ministarstva znanosti i obrazovanja te zaključcima Nacionalnoga vijeća za znanost i visoko obrazovanje te nakon prosvjeda učitelja 11. srpnja.

"Sporna izmjena u članku 105. unesena je u prijedlog Zakona neovisno o rezultatima provedene javne rasprave, to jest nije bila njenim predmetom",  istaknuo je te ocijenio netočnim navod ministrice Divjak da će novi zakon 'sada konačno prepoznati' učitelje s pojačanim programom jer to do sada nije bio slučaj. Suprotno tome, kaže Prskalo, postojećim Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu regulirana je mogućnost zapošljavanja te grupacije učitelja u osnovnim školama", ističe Prskalo.

Napominje i kako ministrica Divjak, inzistirajući na tome da kadar učiteljskih fakulteta treba primarno raditi u razrednoj nastavi, istovremeno ne navodi da u nižim razredima osnovne škole uz učitelje razredne nastave radi i veliki broj predmetnih učitelja. Naime, nastavu iz Engleskog jezika, Njemačkog jezika, Informatike i Vjeronauka te Glazbene kulture najvećim dijelom realiziraju profesori koji nisu stekli kompetencije potrebne za rad u razrednoj nastavi, odnosno, nemaju završeni studij razredne nastave. Stoga se postavlja pitanje:  Ako učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ili modulom ne mogu raditi u predmetnoj nastavi, mogu li u razrednoj nastavi predavati predmetni nastavnici?

Neusklađenost ECTS bodovanja

Prskalo ističe da je argumentacija ministrice Divjak koja se bazira isključivo na broju ECTS bodova kao pokazatelju nečije spremnosti ili nespremnosti za rad u školi, nedovoljno utemeljena s obzirom da je sustav ECTS bodovanja među sveučilištima, sveučilišnim sastavnicama, a i unutar samih studijskih programa tih sastavnica neusklađen i često ne odgovara stvarnoj opterećenosti studenata.

"U interesu cjelovitog pristupa problematici zapošljavanja učitelja u osnovnoj školi valja prije svega sagledati ciljeve, ishode i kompetencije koji se stječu po završetku određenih studijskih programa te procjenu koliko su isti usuglašeni i odgovaraju odgojno-obrazovnim ciljevima, ishodima i kompetencijama koje bi učenici trebali steći u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju", poručio je Prskalo.

Također naglašava da nema prostora za analizu svih studijskih programa koje bi sporna izmjena obuhvatila pa su se, kaže, ograničili na činjenice koje smatraju ključnima za informirano donošenje odluke o utemeljenosti članka 29. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama predmetnog zakona.

"Smatramo da se reforma i unapređenje školstva ne može i ne smije provoditi odbacivanjem postojećih pravilnika, bez dublje analize studijskih programa, potreba tržišta te bez stručne procjene kvalitete učiteljskog kadra i savjetovanja sa strukom, a pod krilaticom 'spremnosti na uvođenje reda'", poručio je svom dopisu dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Prskalo.

NAJNOVIJE
NAJČITANIJE