Foto: Hina
SLOVENSKI ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je da se u Sloveniji ne planira promjena Ustava koja bi omogućila da, uz Talijane i Mađare, pripadnici drugih etničkih skupina dobiju status nacionalne manjine.
"Za sada ne planiramo nikakve promjene kojima bismo u Ustav, uz talijansku i mađarsku, uvrstili još neku drugu manjinu", kazao je Erjavec povodom rezolucije austrijskog parlamenta kojom je prošlog tjedna austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova naložio da se u razgovorima s Ljubljanom zauzme za priznanje zajednice slovenskih državljana njemačkog materinjeg jezika.
Ne priznaju status manjine ni narodima iz bivše SFRJ
Kako prenose slovenski mediji, Austrija već dulje zahtijeva da se toj manjini priznaju prava koja u Sloveniji uživaju pripadnici talijanske i mađarske manjine, jedini kojima Slovenija priznaje status "autohtonih" manjina. Status autohtonosti i Ustavom zajamčena prava koja imaju Talijani i Mađari u skladu s Ustavom iz 1992., među ostalim, pravo na po jednog zastupnika u parlamentu, ne priznaje se ni Hrvatima, Srbima, Bošnjacima i drugim pripadnicima naroda s prostora bivše SFRJ, iako su brojniji od manjinskih zajednica Talijana i Mađara.
O pitanju staroaustrijske, odnosno njemačke manjine u Sloveniji, koja prema nekim podacima danas broji samo oko dvije tisuće pripadnika, bilo je riječi i prilikom posjeta nove austrijske ministrice vanjskih poslova Karin Kneissl u Ljubljani i njenih razgovora s Erjavcem.
"Slovenija ne planira ustavne promjene za manjine, ali postoji želja da se svim manjinskim zajednicama prida više pozornosti, osobito u smislu financijske pomoći, kako bi mogle provoditi svoje aktivnosti", kazao je Erjavec.
Dodao je da se ne slaže da je položaj tzv. staroaustrijske manjine lošiji nego položaj koruških Slovenaca u Austriji koji, prema Austrijskom državnom ugovoru koji su supotpisale sile pobjednice u II. svjetskom ratu, imaju pravo na školovanje na svom jeziku i školske institucije te predstavništvo u pokrajinskom parlamentu, slično kao i gradišćanski Hrvati.
Zajednica kojoj je materinji jezik njemački, predstavljala je značajan udio populacije na slovenskom teritoriju do 1945., kad je uglavnom preseljena u Austriju i Njemačku, nešto odlukom njemačkih okupacijskih vlasti pod kraj rata, nešto prinudno nakon oslobođenja, a nešto u okviru poslijeratnih migracija izazvanih socijalnim i političkim prilikama u Jugoslaviji.