Foto: Hina
SLOVENSKI predsjednik Borut Pahor je odlučno zanijekao da je politički odgovoran za velike transakcije novca iz Irana, do kojih je došlo u vrijeme kad je bio predsjednik vlade, a Iran i njegove banke pod sankcijama UN-a, a za koje se kasnije posumnjalo da su bile nezakonito pranje novca.
Britanski državljanin iranskog podrijetla Iraj Farrokhzadeh je 2008. otvorio račun u najvećoj slovenskoj banci, a u idućih godinu i pol dana preko njega je iz iranskih banaka, koje su tada bile pod embargom, doznakama na preko 9000 računa po svijetu prebačeno ukupno skoro milijardu dolara. Lani je u vezi s tim otvoreno više parlamentarnih istraga u kojima su ispitivani deseci svjedoka jer se posumnjalo da je Slovenija tada kršila embargo i da se radilo o sumnjivim transakcijama i pranju novca.
Iznoseći rezultate istrage koju je vodio predsjednik jednog od povjerenstava Vinko Moedernorfer, nekadašnji zastupnik Pozitivne Slovenije (PS) Zorana Jankovića, među ostalim je kao politički odgovorne za lani otkrivenu aferu naznačio više bankara i članova nadzornih odbora banaka, ali i tadašnjeg premijera Boruta Pahora i ondašnjeg ministra financija Francija Križaniča.
Pahor priznao da je obaviješten o sumnjama
Odgovarajući na sumnjičenja, Pahor je priznao da je njegov ured tada bio obaviješten o sumnjama u vezi sa spomenutim transakcijama u NLB-u, ali da izvješće državne obavještajne službe SOVA nije pročitao jer se oslanjao na svoje savjetnike i da je za informaciju zapravo doznao prije godinu dana, kad je afera dospjela u javnost.
"Nije predsjednik države po položaju onaj koji mora odrediti kako postupiti nakon što dobije neku informaciju", kazao je Pahor u vezi sa spomenutim slučajem.
Stanjem u slovenskom bankarstvu, kad je u njemu nastala tzv. kreditna rupa zbog pretjeranog kreditiranja prije krize, zbog čega su banke 2011. dokapitalizirane s 5 milijardi eura, bavilo se i više drugih parlamentarnih povjerenstava, čija se izvješća ovih dana objavljuju i komentiraju, no zbog približavanja parlamentarnih izbora, koji se održavaju 3. lipnja, sve je izglednije da će ona poslužiti za političko obračunavanje među strankama u kampanji jer je jedna od važnih predizbornih tema upravo odgovornost za stanje u kojemu su banke tada bile pred slomom pa im je morala pomoći država.
Moederndorfer, koji je sada parlamentarni zastupnik blizak stranci tehničkog premijera Mire Cerara, kazao je u četvrtak da bi trebalo ispitati i sumnje da se je pranje novca prije više godina odvijalo u Novoj Kreditnoj banci Maribor (NKBM) i da je preko nje zajam od sumnjive poduzetnice iz BiH dobio predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, te da je to bilo u suprotnosti s pravilima o financiranju političkih stranaka. No, Moederndorfer je predložio da se time bavi parlamentarno povjerenstvo sljedećeg saziva jer za to sada nije vrijeme.