PRIJE devetnaest godina planiran je pomorski napad Crnogoraca na američku ratnu flotu u Jadranu, pišu crnogorske Vijesti.
Prema njihovim saznanjima, komanda najjače jedinice tadašnje Ratne mornarice Vojske Jugoslavije, 18. flotile raketnih brodova, bila je spremna izvesti raketni napad na ratne brodove NATO zemalja koje su u ožujku 1999. započele oružani napad na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Planirani napad nije bio realiziran, ali su ostali pisani dokazi o pomorskoj bici koja je trebala biti vođena u Crnogorskom primorju. Njih je Vijestima ustupio umirovljeni viceadmiral Jovan Grbavac, komandant 18. flotile raketnih brodova.
NATO je imao više od 60 brodova i skoro 300 aviona
Grbavac je u proljeće 1999. bio na čelu jedinice koja je raspolagala najjačim brodovima na ovim područjima - dvjema raketnim fregatama tipa Kotor, raketnom fregatom tipa Koni, četirima raketnim topovnjačama tipa 401 i dvama starim raketnim čamcima klase Osa.
Iako se radilo o tada najmoćnijoj jedinici jugoslavenske ratne mornarice, na suprotnoj strani bila su 64 broda NATO-a (SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka), tri podmornice, 280 aviona te još 60-ak helikoptera na tim ratnim brodovima.
Plan je bio zacrtan tako da su dva raketna čamca trebala isploviti iz Boke i nedaleko od obale uključiti autopilote te se zaputiti prema NATO-ovoj floti, nakon čega bi se posada prebacila na prateće glisere.
Zašto ipak nije došlo do napada?
"Raketni čamci bi u tankovima imali goriva za otprilike sat vremena vožnje, a u punoj brzini djelovali bi kao da izvode manevar raketnog napada. Stoga bi se pažnja protivnika usmjerila na te stare i za nas manje bitne brodove, a za to vrijeme bi naše prave snage, kojima smo željeli izvršiti raketni udar po NATO-ovim plovilima, završile razvoj i postavile se u napadačku poziciju", ispričao je Grbavac za Vijesti.
"Do realizacije plana nije došlo jer nije bilo odobreno od strane pretpostavljene komande", otkrio je Grbavac.
Dodao je da bi, čak i da je diverzija uspjela, ostatak njegovih brodova teško došao u poziciju da izvrši uspješan raketni udar po NATO-ovim brodovima jer su bili prilično daleko od obale, a domet raketa kojima su jugoslavenski brodovi bili naoružani iznosio je samo 80 kilometara.
“Svi NATO brodovi bili su baš daleko od obale pa bismo mi morali ploviti punom brzinom najmanje sat vremena do napada, što je bilo baš teško u tim okolnostima'', zaključio je umirovljeni viceadmiral Jovan Grbavac.