Foto: 123rf/Index, Na slici: Seul
KOREJSKI poluotok više desetljeća bio je pod japanskom okupacijom, sve do kraja drugog svjetskog rata.
Nakon predaje Japana, koji je bio na gubitničkoj strani, poluotok je podijeljen na dvije zemlje - Sjevernu Koreju koju je kontrolirala tada komunistička Rusija, točnije SSSR, i Južnu Koreju, koja je imala više sreće jer je taj dio poluotoka bio pod kontrolom SAD-a, što im je donijelo ekonomiju sličniju zapadnjačkoj pa je sada razlika između te dvije zemlje nemjerljiva.
BDP po stanovniku
source: tradingeconomics.com
Nakon rata između dviju Koreja početkom pedesetih godina Južna Koreja krenula je putem ekonomskog razvoja i postala jedna od najuspješnijih priča 20. stoljeća. Njihov BDP po stanovniku šezdesetih je godina bio usporediv s najsiromašnijim zemljama svijeta, ali kroz nekoliko su se desetljeća razvili u globalno integriranu, visokotehnološku i vrlo bogatu ekonomiju.
Vrlo visoke stope rasta BDP-a
source: tradingeconomics.com
Korejski poluotok ima dugu tradiciju inovacija - tamo su građeni prvi oklopljeni brodovi, prvi astronomski opservatorij, Koreanci su prvi metalni tiskarski stroj napravili stoljećima prije Zapada, no njihova pozicija između velikih sila Kine i Japana te desetljeća okupacije ostavile su traga, pa su pedesetih spadali među najsiromašnije zemlje svijeta, a stanovništvo je živjelo uglavnom od poljoprivrede.
Razvoj industrije koji je krenuo početkom šezdesetih godina temeljio se na (tada) jeftinoj radnoj snazi te uvozu sirovina i tehnologije. Razvija se snažna izvozno orijentirana industrija kojoj su temelj velike obiteljske kompanije koje nerijetko posluju u više sektora. Danas svi znamo njihova imena - Hyundai, Daewoo, Samsung, LG…
Snažan rast stanovništva
source: tradingeconomics.com
U prvoj su fazi lokalni proizvodi zamjenjivali uvozne, a kasnije su kroz izvoz postali globalna ekonomska sila, čiji se proizvodi prodaju diljem svijeta. Prvi izvozni proizvodi bili su tekstil, strojevi i proizvodi kemijske industrije, a sedamdesetih je krenuo razvoj proizvodnje automobila - prvo kroz sklapanje automobila za druge proizvođače, a kasnije i razvoj vlastitih marki.
Naravno, nisu tu samo automobili, dovoljno je pogledati nazive tvrtki za shvatiti da Južna koreja ima i globalnu proizvodnju raznih elektroničkih uređaja, bijele tehnike, a tu su i tradicionalna brodogradnja, proizvodnja strojeva, industrijskih robota...
Južnokorejski izvoz iznosi oko 550 milijardi dolara, a najvažniji trgovinski partneri su im Kina i SAD. Nezaposlenost je manja od 4 posto, radna snaga broji preko 27 milijuna ljudi, a većina ih radi u sektoru usluga, preko 70 posto, dok industrija zapošljava oko 24 posto radne snage, a poljoprivreda manje od pet posto.
Dinamična ekonomija utječe i na rast stanovništva, pa se ono od 60-ih godina udvostručilo. Na toj malenoj površini od 100 tisuća četvornih kilometara, kao otprilike dvije Hrvatske, danas živi preko 50 milijuna stanovnika.