Foto: Hina
HRVATSKA, prema najnovijim podacima Eurostata, ima najveći pad nezaposlenosti u Europskoj uniji, no to nažalost nije posljedica (slabašnog) rasta ekonomije i nepostojećih mjera Plenkovićeve vlade, već masovnog iseljavanja radnika u zemlje zapadne Europe - Njemačku, Austriju, Irsku...
No Hrvatska je i dalje zemlja s iznadprosječnom nezaposlenošću u EU-u te ona iznosi 9,6 posto, što je peta najveća stopa nezaposlenosti među 28 zemalja članica EU-a.
Naravno, pad nezaposlenosti ne čudi s obzirom na masovno iseljavanje. Prema procjenama demografa Hrvatska godišnje gubi oko 80 tisuća stanovnika jer mnogi radno sposobni građani posao pronalaze u inozemstvu.
Prema nedavno objavljenim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, od 2008. godine broj hrvatskih građana u Njemačkoj povećao se za 110 tisuća, na 332 tisuće koliko ih je 2016. živjelo u toj zemlji. Ta brojka je do danas sigurno povećana.
Da se iseljavanje pojačava, svjedoči i podatak o inozemnim doznakama - novcu koji iseljenici šalju u Hrvatsku. Prema podacima HNB-a gastarbajteri u Hrvatsku godišnje pošalju gotovo 16 milijardi kuna - to je rekordna svota, veća od stranih ulaganja i treba imati na umu da se radi samo o onom novcu koji bilježi statistika.
Hrvatska ima izuzetno tromu ekonomiju, nakon šest godina recesije - što je najdulje među zemljama članicama EU-a, ekonomija je počela rasti, ali po relativno niskim stopama, ispod ili oko 3 posto, što je vrlo slabo pogotovo u odnosu na usporedive zemlje poput Češke ili Slovačke, koje su vrlo brzo izašle iz recesije i krenule sa stopama rasta od 4 do 5 posto.
Kada bi Plenković morao nabrojati pet konkretnih poteza za spas ekonomije - ne bi znao
Takav rast koji ostvaruje Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama, zapravo znači zaostajanje te ćemo za koju godinu biti najsiromašnija zemlja EU-a. Rumunjska nas je već prestigla, prema stvarnoj individualnoj potrošnji oni su na 61 posto prosjeka EU-a i konstantno rastu, dok je Hrvatska na 59 posto i stagnira.
Češka, koja se razvila u dinamičnu tržišnu ekonomiju daleko je ispred sa stvarnom individualnom potrošnjom na 78 posto prosjeka EU-a. Stvarna individualna potrošnja pokazuje materijalno bogatstvo kućanstava.
Iako Plenkovićeva vlada kao veliki teret prikazuje krizu u Agrokoru, ona im je zapravo odlično poslužila kao paravan iza kojeg se mogu sakriti kada ih se pita za konkretne mjere za reformu gospodarstva.
"Pa radimo, vidite da spašavamo Agrokor", poručit će nam Plenković, no kada bi trebao nabrojati pet konkretnih mjera koje su usmjerene k reformiranju ekonomije, na koju i dalje najveći utjecaj ima država, reformiranju mirovinskog sustava, koji je s omjerom radnika i umirovljenika očito neodrživ, te na poticanje investicija - ne bi nam mogao odgovoriti.