Guardianova dopisnica: "Netko treba stati na kraj neograničenoj moći Facebooka"

Foto:

"FACEBOOK ima upitnu politiku kad je u pitanju ekstremistički sadržaj na toj društvenoj mreži te posjeduje ogromne količine podataka o svojim korisnicima. Netko mora napokon stati na kraj neograničenoj moći te korporacije", piše Ellie Mae O'Hagan za Guardian. U nastavku donosimo najbitnije dijelove njezina komentara.

"Otkriće da je tvrtka Cambridge Analytica iskoristila podatke s 50 milijuna profila na Facebooku kako bi utjecala na glasače na američkim predsjedničkim izborima je zastrašujuće. Međutim, Cambridge Analytica ne smije nam odvući pažnju s glavnog krivca u toj priči, a to je Facebook.

Zapanjuje činjenica da Marka Zuckerberga pozivaju da drži predavanja na Harvardu, dok njegova tvrtka regulira protok informacija među milijardama ljudi, utječe na naše stavove i navike i nadzire naše interakcije.

Stigli smo do točke u kojoj jedna privatna korporacija, koja ne odgovara nikome, u svojim rukama drži podatke o četvrtini svjetske populacije.

Zuckerberg i njegova tvrtka već neko vrijeme odbijaju prihvatiti odgovornost za svoje djelovanje, pa je krajnje vrijeme da se svjetske vlade ozbiljno posvete rješavanju problema Facebooka".

Tajnovitost odlučivanja

"Facebook se za sada tretira poput jednostavnog prijenosnika informacija, što znači da u Facebooku ne mogu odgovarati za sadržaj koji se širi putem njihove društvene mreže.

Facebookov glasnogovornik Iain MacKenzie 2014. godine je izjavio da se Facebook sa zlonamjernim ponašanjem nosi pomoću "kombinacije društvenih mehanizama i tehnoloških rješenja".

To znači da je svaki sadržaj na Facebooku moguće prijaviti, nakon čega je isti dužan pregledati tim Facebookovih moderatora, a pojedinačne profile moguće je blokirati.

Međutim, Facebook izbjegava otkriti informacije o broju zaposlenih moderatora te načinu njihova rada i načinu na koji se donose te odluke".

Neregulirani sadržaj

"Facebook je odnedavno započeo voditi oštriju politiku po pitanju ultra-desničarskih sadržaja, pa je tako s mreže izbrisana stranica britanske konzervativne skupine "Britain First".

Međutim, sadržaj na Facebooku ne podliježe nikakvim zakonima, a o onomu što korisnici vide odlučuje algoritam koji Facebook može izmijeniti bez da ikoga išta pita.

Osim na korisnike, to ima koban utjecaj i na poduzeća čija poslovanja ovise o Facebooku. Tako je stranica LittleThings ugašena preko noći nakon što je Facebook početkom godine odlučio smanjiti količinu medijskih članaka u novostima svojih korisnika. Time su izgubljene stotine radnih mjesta.
Mnogi izdavači sada strahuju da će ih Facebook pukom promjenom algoritma uništiti preko noći.
Mnoge kritike Facebooku pristižu i na račun filtracije sadržaja koji korisnici vide. Facebook u novostima tako korisnicima prikazuje sadržaj koji će im se sviđati, što znači da oni ne dobivaju punu sliku o stanju u svijetu.

Problematična je i količina propagande na Facebooku. Radikalni desničar Matteo Salvini je tako izravno zahvalio Facebooku zbog svojeg uspjeha na proteklim talijanskim parlamentarnim izborima".

Izbjegavanje plaćanja poreza

"Facebook je 2016. godine u Velikoj Britaniji platio samo 5,1 milijuna funti poreza na dobit, iako su se prihodi tvrtke u to vrijeme učetverostručili zbog porasta zarade od oglašavanja.

Korporacija je krajem prošle godine najavila da će početi knjižiti prihode od oglašavanja u zemljama u kojima su oni ostvareni.

No, neki smatraju da to neće dovesti do znatnog rasta u količini poreza koji Facebook plaća. U isto vrijeme, Zuckerberg zagovara uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka".

Klasični monopol

"Prema ranom ulagaču u Facebook, Rogeru McNameeju, tvrtka se koristi tehnikama utemeljenim u propagandi i poslovanju kasina kako bi kod svojih korisnika izazvala ovisnost.

Ono što dodatno zastrašuje je da Facebook pomoću prikupljenih podataka sada može izgraditi potpune profile svojih korisnika.

Prema knjizi "Networks of Control" (Mreže kontrole) Wolfieja Christla, Facebook može odrediti kojoj društvenoj klasi pripadate na temelju vremena koje vam je potrebno za put na posao ili u školu. Te podatke dobiva pomoću podataka o lokaciji s mobilnih aplikacija.

Uz to što posjeduje goleme količine informacija o svojim korisnicima, Facebook se svim silama trudi kupiti konkurentske mreže.

"Facebook se ponaša poput klasičnog monopola: kupuje konkurenciju poput Instagrama, naočigled kopira rivale poput Snapchata", piše Nick Srnicek u knjizi "Platform Capitalism" (Kapitalizam na društvenim mrežama).

Facebook time oko svojeg poslovanja gradi "neprobojni obrambeni jarak", zaključuje Srnicek.
Ljudi koji imaju profile na Facebooku nisu Facebookovi korisnici, već roba koju Facebook prodaje oglašivačima.

Možda je stoga došlo vrijeme da Facebook počnemo tretirati kao golemu multinacionalnu kompaniju koja se pokušava uvući u svaki djelić naših života, jer on to i jest", zaključuje O'Hagan za Guardian.

Pročitajte više