Foto: Pixsell/Boris Scitar
Sveučilište u Splitu završilo je u skupini od 501. do 600. mjesta, dok je Sveučilište u Zagrebu u onoj na dnu, kojoj je raspon nešto veći - od 801. do 1000.
Slovenci bolji od nas
Ovo nije prva vijest zbog koje bi se vodstvo Zagrebačkog sveučilišta trebalo crvenjeti. Ono na svjetskim listama postojano klizi prema dolje već godinama, pogotovo na onim uglednijim poput Šangajske. Čelni ljudi sveučilišta takve rang liste posvuda u svijetu dočekuju s velikom ozbiljnošću. Dobar plasman se slavi i ističe, a loš je nerijetko razlog za ozbiljne kritike, analize, pa i ostavke.
Prvih deset mjesta zauzela su ili dijele sljedeća sveučilišta:
1 University of Oxford (VB)
2 University of Cambridge (VB)
3 California Institute of Technology (SAD)
4 Stanford University (SAD)
5 Massachusetts Institute of Technology (SAD)
6 Harvard University (SAD)
7 Princeton University (SAD)
8 Imperial College London (VB)
9 University of Chicago (SAD)
10 = ETH Zurich – Swiss Federal Institute of Technology Zurich (Švicarska)
Oba slovenska sveučilišta, i Ljubljansko i Mariborsko, bolja su od Zagrebačkog na pozicijama od 601. do 800. mjesta.
Objektivni kriteriji odabira
Na listi koja broji do 1000 Times položaj sveučilišta određuje na temelju pet važnih kriterija od kojih svaki ima određenu težinu izraženu u postocima ukupnih bodova:
- Poučavanje (okruženje za učenje) 30 %
U kriteriju poučavanja najveći utjecaj imaju rezultati istraživanja o reputaciji sveučilišta, a potom odnos broja studenata i nastavnika, odnos doktoranada i prvostupnika, te odnos broja dodijeljenih doktorata i zaposlenih nastavnika.
- Istraživanje (obim, prihodi i reputacija) 30 %
U ovom kriteriju najviše bodova donosi reputacija, a potom prihodi za istraživanja i istraživačka produktivnost mjerena brojem objavljenih radova u publikacijama koje su obuhvaćene bazom Scopus po zaposlenom nastavniku
- Citiranost (utjecaj istraživanja) 30 %
Broje se citati koje mjeri baza Scopus.
- Međunarodna atraktivnost (osoblje, studenti, istraživanje) 7 %
Određuje se podjednako omjerima međunarodnih i domaćih studenata i nastavnika te međunarodnim suradnjama. Mjeri privlačnost sveučilišta za strane nastavnike, znanstvenike i studente.
- Prihodi od industrije (transfer znanja) 2,5 %
Prihodima od industrije ocjenjuje se sposobnost sveučilišta za prijenos znanja, odnosno da pomaže industriji inovacijama, izumima i konzultacijama.
Većina parametara standardizirana je kako bi se izbjegao utjecaj veličine različitih sveučilišta, njihova profila, većeg ili manjeg naglaska na istraživanja itd.
Zagrebačko ima kvantitetu, ali ne i kvalitetu
Matematičar Damir Bakić s PMF-a u Zagrebu kaže da neke stvari koje vrednuje Timesova lista ne idu u prilog Sveučilištu u Zagrebu zbog objektivnih okolnosti, dok druge predstavljaju slabosti u kojima bi se moglo i trebalo popraviti.
''Kada se pogleda omjer broja objavljenih znanstvenih radova u odnosu na broj istraživača ili prihode od suradnje s gospodarstvom u odnosu prema broju istraživača, mada te kategorije za Timesovu listu nisu najutjecajnije, jasno je da je naše Sveučilište objektivno hendikepirano jer je sveobuhvatno, jer uključuje i umjetničke akademije, kao i niz disciplina koje su važne za naš nacionalni identitet, ali nisu dovoljno konkurentne za međunarodne publikacije, osobito za one reprezentativne, one koje lista prepoznaje. To su stvari koje objektivno treba imati na umu u smislu da se ne smije biti pretjerano kritičan, već sve treba razmotriti na staložen način'', rekao je za Index Bakić, koji je nedavno bio jedan od kandidata za rektora SuZg-a.
''No s druge strane, kada pogledamo kategoriju citiranosti, odnosno prosjeka citata po članku, ona nije dobra, a ona mjeri kvalitetu naše znanstvene produkcije. Times to radi vrlo balansirano, što znači da se uvažavaju i očekivanja po različitim disciplinama. Oni to rade prilično realno. Ta kategorija je vrlo značajna, ona određuje gotovo trećinu ukupnih bodova. U tome mi imamo puno prostora za poboljšanje. Već strategija istraživanja koju smo usvojili 2014. godine ukazuje na taj problem. Ona je pokazala da SuZg ne zaostaje po broju publikacija za usporedivim sveučilištima. Ono zaostaje po njihovoj kvaliteti. Podaci pokazuju da gotovo četvrtina naših publikacija ne odgovara nekim međunarodnim standardima i stoga nije prepoznata. Tu je problem našeg sveučilišta, a slično stojimo i s međunarodnom povezanošću i sa suradnjom s gospodarstvom.''
Prema Bakiću, najveća snaga SuZg-a je STEM područje (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), u kojem najmanje zaostajemo za sličnim sveučilištima u svijetu.
''Mi tradicionalno već godinama prednjačimo u STEM području. Pošteno je reći da sve rang liste, uključujući i Timesovu, najlakše prepoznaju znanstvene rezultate u STEM-u. Po samoj prirodi stvari publikacije u tom području više su citirane i prisutnije su u međunarodnoj javnosti. No kao što sam rekao, Times dobro vodi računa i normalizira broj citata po područjima. Ja sam više puta govorio i svima je to jasno i poznato da je STEM područje lokomotiva našeg znanstvenog rada na sveučilištu. Nažalost, SuZg nedovoljno podupire istraživanja u tom području iako je evidentno da tu imamo i potencijal i kapacitet'', rekao je Bakić.
Neki ugledni znanstvenici već su prošle godine ukazali na problematičnu činjenicu da se kvaliteta rada na hrvatskim sveučilištima ne prepoznaje i ne stimulira dovoljno. U prilog tome govori i to što je malo tko trepnuo kada su s naših sveučilišta odlazili znanstvenici svjetskog kalibra poput Ivana Đikića ili Igora Rudana. To je vjerojatno jedan od razloga zbog kojeg nam rezultati u području istraživanja padaju, kako to pokazuje gornja grafika.
Split ima odlične istraživačke skupine
Molekularni biolog Janoš Terzić s Medicinskog fakulteta u Splitu smatra da je najveća prednost njegovog sveučilišta pred onim u Zagrebu u nekoliko skupina odličnih znanstvenika koji rade kvalitetna, prepoznata istraživanja, a imaju i dobru međunarodnu suradnju.
''Znanost je bila najvažniji parametar pri rangiranju sveučilišta, tj. doprinosila je 60 % ukupnih bodova. Koliko sam vidio, najveća bodovna razlika između Zagrebačkog i Splitskog sveučilišta je u citiranosti znanstvenih radova - 20 prema 60. Mislim da toj razlici znatno doprinose kvalitetne suradnje koje smo ranije imali s akademicima Igorom Rudanom i Ivanom Đikićem, kao i velik broj kvalitetnih radova koje objavljuju kolege koji surađuju s CERN-om. Mislim da na našim sveučilištima ne postoji pažljiva analiza tih podataka kojima bismo mogli dobiti precizniji uvid u sadašnje stanje i prema tome planirati kvalitetniju znanstvenu budućnost'', rekao je za Index Terzić.
Ističe da je njegov matični fakultet jedan od najzaslužnijih za dobar plasman Splita. To potvrđuje i Timesova lista prema kojoj je Sveučilište u Splitu ušlo u kategoriju od 301. do 400. u medicinskim znanostima, od 251. do 300. u biomedicinskom području te od 301. do 400. u fizikalnim znanostima (slika dolje).
''Naglasio bih da je moja matična institucija, Medicinski fakultet u Splitu, u kategoriji Clinical, pre-clinical & health, izvrsno rangiran. Nalazi se na poziciji od 301. do 400. mjesta. Tako dobroj rangiranosti MEFST-a, uz spomenute suradnje, svakako doprinose mnogi radovi koje kolege iz klinike i pretklinike objavljuju. Primjerice, u prošloj smo godini objavili 218 radova citiranih u Web of Science (WoS). Također želim naglasiti da izvrsne istraživačke grupe postoje i na drugim sveučilištima, primjerice na Riječkom ili na institucijama kao što je Institut Ruđer Bošković. Volio bih da ovo rangiranje potakne pozitivnu kompeticiju među sveučilištima i da se konačno shvati da je znanost najvažniji element kvalitete sveučilišta te da se znanstvene aktivnosti vrlo pažljivo razvijaju i dodatno stimuliraju'', poručio je Terzić.
Dobri znanstvenici, loše vodstvo
Rezultate liste komentirao je i fizičar Ivica Puljak s FESB-a u Splitu koji radi i u CERNU, a predaje i na elitnoj francuskoj visokoškolskoj ustanovi Ecole Polytechnique.
"Vidim da je Splitsko sveučilište bolje od zagrebačkog po rezultatima znanstvenih istraživanja, citiranosti i međunarodnoj perspektivi", rekao je Puljak.
"Vjerujem da je to posljedica rada nekoliko grupa sa sveučilišta koje su potpuno integrirane u svjetsku znanost. To je postignuto dugogodišnjim strpljivim i predanim radom i nadam se da će se tako nastaviti u budućnosti. Za to je neophodno podržavati upravo takvu znanost. Nažalost, nedavna žalosna epizoda zbog koje je profesor Ivan Đikić napustio Sveučilište u Splitu ne ide u tom smjeru i nadam se da će buduća uprava napraviti sve da se on vrati i nastavi doprinositi napretku sveučilišta", rekao je Puljak.