Piše: Hina | 02.03.2018. 08:37

Analiza HGK: Javni dug Hrvatske porastao, iznosi više od 300 milijardi kuna

Foto: 123rf
 
JAVNI dug Hrvatske porastao je u studenom prošle godine za 3,7 posto na godišnjoj razini, na 300,2 milijarde kuna, što je najviša nominalna razina tog duga od kada se vode ti podaci, no analitičari HGK-a poručuju da kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna jer se smanjuju potrebe države za financiranjem.
 
Osim što je na godišnjoj razini porastao za 10,5 milijardi kuna, javni je dug u studenom prošle godine porastao i na mjesečnoj razini, za 9,3 milijarde kuna ili 3,2 posto, pokazuju nedavno objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
 
"Bez obzira na privremeni porast razine javnog duga u studenome, kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna jer se pri uravnoteženom državnom proračunu smanjuju potrebe za financiranjem, koje se obavlja po sve povoljnijim uvjetima", poručuje u analizi Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).
 
U studenome država aktivna u zaduživanju
 
U analizi se navodi da je u studenom država bila aktivna u zaduživanju na domaćem i stranom tržištu pa je tako na domaćem tržištu izdana obveznica u iznosu od 5,8 milijardi kuna, uz kamatnu stopu od 1,75 posto s dospijećem u 2023. godini.
 
Na inozemnom je tržištu, pak, izdana obveznica od 1,275 milijardi eura, uz kamatu od 2,75 posto s dospijećem u 2030. godini.
 
U analizi HGK-a navodi se i da su sredstva dobivena izdavanjem tih obveznica u najvećem dijelu iskorištena za otplatu dospjele domaće obveznice te za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i HC-a.
 
"U tom su kontekstu nova zaduživanja praktički neutralna za razinu javnog duga te imaju samo privremeni učinak na kretanje javnog duga", ističe se u analizi HGK-a, objavljenoj u četvrtak.
 
Navodi se da su tijekom prošle godine kretanja razine javnog duga bila obilježena pozitivnim utjecajem smanjivanja proračunskog manjka i njegova prelaska u suficit, što je umanjilo potrebu za zaduživanjem te istodobno nastavkom razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa na domaćem i inozemnom tržištu, što je otvorilo prostor povoljnijem refinanciranju državnog duga.
 
Udjel u BDP-u pada prema 80 posto
 
U refinanciranju dugova država se lani više usmjerila na domaće tržište.
 
"S obzirom na to da se tijekom prošle godine država u većoj mjeri fokusirala na zaduživanje na domaćem tržištu, u posljednjih je godinu dana znatnije povećana razina unutarnjeg duga, za 6,3 milijarde kuna, od razine inozemne komponente duga, koja je povećana za 4,2 milijarde kuna", navodi se u analizi HGK-a.
 
Procjenjuje se, također, da se razina javnog duga na kraju prošle godine kretala oko 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Na kraju 2016. udjel javnog duga u BDP-u iznosio je, pak, oko 84 posto.
 
Time se "nastavlja njegovo smanjivanje prema dinamici koja zadovoljava kriterije Europske komisije. Istodobno to povoljno utječe na kreditni rejting zemlje te podupire namjeru i spremnost zemlje za ulazak u tečajni mehanizam ERM II radi uvođenja eura i ulaska u eurozonu", zaključuje se u analizi HGK-a.
NAJNOVIJE
NAJČITANIJE