Da, ZAMP-ovi uhljebi mogu vas oderati i ako puštate glazbu s YouTubea

Screenshot: YouTube

"POSLOVNI korisnici glazbe, poput fitness klubova, mogu koristiti bilo koji uređaj ili kanal i način priopćavanja te glazbe, jer u pravnom smislu to ništa ne mijenja. U ovom slučaju korišten je YouTube kanal, kao što je mogao biti i CD ili neka radijska ili TV postaja. Dakle, za svako javno korištenje glazbe i s YouTube servisa potrebno je imati odobrenje udruge koja štiti glazbena prava i platiti određenu mjesečnu paušalnu naknadu", kažu iz Služba zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) udruge građana Hrvatskog društva skladatelja (HDS) u odgovoru na pitanje portala Index o jučerašnjem slučaju kazne za vlasnicu fitness kluba.

Svako javno korištenje glazbe valja platiti udruzi građana


Podsjetimo, Prekršajni sud odrezao je prilično oštru kaznu jednom karlovačkom fitness klubu i tamošnjoj direktorici, jer je u njemu preko internetskog kanala YouTube puštana glazba, a da prethodno za to nisu zatražili odobrenje ZAMP-a. Ona je dobila 3000 kuna kazne, a pravna osoba čak 5000 kuna, ukupno dakle čak 8000 kuna.

U presudi se navodi kako je zastupnik ZAMP-a u popodnevnim satima provodio kontrolu u fitness centru. U tih svojih deset minuta nadzora uočio je kako tamo preko YouTubea izvode stranu pop glazbu, zabilježio je bend Coldplay i njihovu pjesmu Clocks.

U ZAMP HDS-u kažu da je za svako korištenje glazbe u javnom prostoru potrebno odobrenje njezinih autora, odnosno udruge koja kolektivno ostvaruje njihova prava. U Hrvatskoj je to, za gotovo sve domaće i svjetske autore, temeljem recipročnih ugovora s drugim svjetskim organizacijama, pojašnjava HDS ZAMP.

8 tisuća kuna kazne ne ide autorima, nego u proračun

"Ovaj konkretan slučaj ni po čemu nije presedan već par desetljeća u RH. Temeljem prijave HDS ZAMPA, Prekršajni sud je utvrdio jasno kršenje Zakona o autorskom i srodnim pravima i izrekao klubu kaznu od 8.000 kn sudu koji se uplaćuju u državni proračun. Dakle, ne radi se o autorskoj naknadi za članove benda Coldplay: oni, kao ni HDS ZAMP, neće dobiti niti lipe od navedenog iznosa", kažu iz HDS ZAMP-a odgovarajući na upit Indexa.


Iz ove udruge građana tvrde da su dužni u slučajevima kršenja autorskih prava posegnuti i za pravnim mjerama, pa i prekršajnim prijavama. One su krajnja mjera koja se koristi tek kad korisnik glazbe, kao fitness klub u ovom pitanju, uporno odbija regulirati svoje obveze tumačeći zakon na svoj način, kažu iz HDS ZAMP-a.

Nema veze što je glazba bila s YouTubea

"Zato je tu sud. Glazba nema fizički oblik i nemoguće je ukinuti njezinu dostavu, kao što bi to teretani učinio distributer energetskih napitaka ako ne bi bio plaćen. Brojni fitness klubovi poput ovoga za korištenje glazbe u svojem poslovanju već godinama ustaljeno plaćaju mjesečnu naknadu za prava autora, izvođača i diskografa u iznosu od cca 220 kn. Te naknade, prikupljene u različitim iznosima, od svih generalnih korisnika glazbe (ugostitelji, fitness centri, trgovine, obrti i sl.) dijele se svim glazbenim autorima, ali i izvođačima i diskografima čija su djela bila u hrvatskom eteru", kažu iz HDS ZAMP-a.

Činjenica da se u fitness klubu puštala glazba s YouTubea u ovom slučaju, tvrde iz ZAMP-a, nije olakšavajuća. Naime, HDS ZAMP i YouTube još su 2014. godine potpisali ugovor koji regulira korištenje djela od strane YouTubea i njihovo emitiranje prema privatnim osobama, dakle on ne obuhvaća korištenje glazbe u poslovanju pravnih subjekata.

Svi plaćamo ZAMP-u


"Za poslovne korisnike kao što su fitness klubovi, pak, glazba je proizvod koji se koristi za poboljšanje poslovanja kao svaki drugi proizvod, i za nju je potrebno uredno podmiriti naknadu. Ovom prigodom još jednom zahvaljujemo svim fitness klubovima i ostalim poslovnim korisnicima, nekoliko desetaka tisuća njih, koji to u Hrvatskoj redovito čine već dugi niz godina. Nadamo se da će i ovaj fitness klub iz Karlovca uskoro biti jedan od njih, na obostrano zadovoljstvo", zaključuju na kraju iz HDS ZAMP-a odgovarajući na upit Indexa.

Podsjetimo kako ovu udrugu građana praktički financiraju svi porezni obveznici s obzirom na to da proviziju na puštanje glazbe moraju platiti i oni koji je puštaju i oni koji je reproduciraju u javnim, ali i ne toliko javnim prostorima. Poput hotelskih soba. Namet ZAMP-u građani plaćaju i kupnjom bilo kojih medija koji se mogu koristiti za presnimavanje glazbe, poput CD-a, DVD-a i USB diskova.

Plaća se i izvorna, narodna glazba

Prema Zakonu, plaća se i naknada za svako radijsko i televizijsko izvođenje izvorne narodne glazbe. Podsjetimo kako je AFERU ZAMPORION otvorio Index 2012. godine nizom napisa o HDS-u koji je zapravo oformio tadašnji predsjednik Ivo Josipović, a najveću korist ima njegov prijatelj Marko Vojković.


Josipović je bivši glavni tajnik i član HDS-a, a smatra ga se i čovjekom najodgovornijim za utemeljenje ZAMP-a u obliku u kojem ga danas poznajemo, s obzirom na ulogu koju je odigrao u kreiranju Zakona o autorskim pravima. Upravo je Josipović potpisao prvi ugovor između ZAMP-a i HRT-a davne 1992. godine.

Josipovićeva uloga

Administrativne poslove ZAMP-a obavlja firma Emporion u vlasništvu Josipovićevog prijatelja Marka Vojkovića. Da se radi o krajnje unosnom poslu, Index je otkrio 2012. godine, kada smo objavili da je samo za poslove obavljene 2004. godine Emporion poslao ZAMP-u fakturu na 33,6 milijuna kuna.

Iz ZAMP-a su tada odgovorili tvrdnjom da Vojkovićevom Emporionu nije plaćen kompletan fakturirani iznos, već je firma Josipovićevog prijatelja te godine od ZAMP-a "zaradila" samo 16,7 milijuna kuna. I tako iz godine u godinu.

>> Prvi dio - Od ZAMP-a do ACTA-e: Kako se Josipović obogatio, a kako je "pokraden" Johnny Štulić

>> Reakcija ZAMP-a: Ne poznate teoriju, zakon je dobar, a naš monopol je pravilo u svijetu

>> Drugi dio - Od ZAMP-a do ACTA-e: Umjesto novinarima, novac otišao skladatelju Josipoviću


>> Reakcija ZAMP-a: Hotelska soba je javni prostor!

>> Treći dio - Od ZAMP-a do ACTA-e: ZAMP iznad zakona, na štetu naroda, zahvaljujući - Ivi Josipoviću!

>> Reakcija ZAMP-a: U nedostatku argumenata neki očito koriste neistine u medijima

>> Četvrti dio - Od ZAMP-a do ACTA-e: Rolling Stonesi su pirati, a Thompson skladatelj?!

Pročitajte više