Foto: 123RF
HRVATSKA zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) izvijestila je da je Europska komisija (EK) u odgovoru na njezine upite opovrgnula tvrdnje Ministarstva zdravstva kako nije moguće ograničiti prodaju energetskih napitaka djeci jer to ne dopušta zakonodavstvo EU-a.
U priopćenju za javnost, iz svog osječkog ureda, Borzan podsjeća kako je nedavno pozvala vladu RH da radi zaštite javnog zdravlja ograniči prodaju energetskih napitaka djeci, a da se Ministarstvo zdravstva "negativno očitovalo o inicijativi, uz obrazloženje da to ne dopušta zakonodavstvo EU-a".
S obzirom na to da je nekoliko država članica Unije već donijelo takve mjere, a Litva još 2014. godine, Borzan navodi kako je od EK-a zatražila pravno tumačenje, odnosno odgovore na upite imaju li države članice pravo odrediti minimalnu dob za potrošnju određenih proizvoda iz razloga povezanih s javnim zdravljem te je li EU pokrenula nekakav oblik postupka radi utvrđivanja povrede prava protiv Litve i Latvije.
U pristiglim odgovorima navodi se kako je određivanje minimalne dobi za potrošnju određenih proizvoda, iz razloga povezanih s javnim zdravljem, dio nacionalnih politika o javnom zdravlju, da su "države članice u potpunosti nadležne za nacionalne politike o javnom zdravlju u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije" te da stoga "Komisija smatra da ne postoji razlog za pokretanje postupka protiv takvih nacionalnih mjera".
Komisija napominje kako nije pokrenula nikakav postupak zbog povrede prava protiv Litve ili Latvije, u vezi s nacionalnim zakonodavnim odredbama kojima se zabranjuje prodaja energetskih pića maloljetnicima, dodaje se u priopćenju.
"Ako ministar već govori da ne mogu sva bolesna djeca dobiti lijekove, onda neka se makar angažira oko preventive. To ga ništa neće koštati. Koliko znam, u Hrvatskoj se i ne proizvode energetski napici, nego ih uvozimo", istaknula je Borzan.
Upozorila je da više od četvrtine naše školske djece ima prekomjernu težinu, po čemu smo sedmi u Europi.
"Vrijeme je da Hrvatska djeluje. Još jednom pozivam vladu da zaštiti zdravlje djece. Ako nisu sigurni kako to zakonski riješiti, neka pogledaju rješenja drugih država", poručila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Borzan tražila zabranu prodaje još lani
Podsjetimo, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan tražila je još prošle godine da Ministarstvo zdravlja zabrani prodaju energetskih pića djeci, pa čak i svim maloljetnicima, a svoj zahtjev obrazložila je time da su oni žrtve marketinga koji ih uvjerava da će od njih imati bolje rezultate u školi i sportu, a da su stvarne posljedice pretilost, dijabetes i karijes.
Njen zahtjev odbijen je pod izlikom da EU ne dopušta takve zabrane.
Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), provedenom tijekom 2011. godine u 16 zemalja EU-a, čak 68 posto adolescenata (u dobi od 10 do 18 godina), 30 posto odraslih i 18 posto djece (mlađih od 10 godina) konzumiralo je energetska pića.
Energetska pića relativno su nova na tržištu, a prvo se pojavilo u Japanu 1960. godine. U Europi su se pojavila 1987. godine dok se u SAD-u pojavljuju 1997. godine. Iako ne postoji standardna definicija "energetskog pića" u znanstvenim istraživanjima, pod njima se podrazumijevaju bezalkoholna pića koja sadrže kofein, što je vrlo često glavni sastojak, uz dodatne sastojke poput taurina, raznih vitamina, ekstrakta guarane (brazilska biljka koja ima utjecaj sličan kofeinu), te se reklamiraju kao stimulansi koji podižu energiju.
Visoke doze kofeina imaju snažan utjecaj na organizam, pogotovo na krvožilni i živčani sustav. Nakon konzumacije napitka s visokom dozom kofeina dolazi do ubrzavanja rada srca, porasta krvnog tlaka, što u nekim slučajevima može dovesti do srčanog udara.