Screenshot: Index
STRANKA Pametno danas organizira zbor građana u kotaru Split 3. Nazvan je "Ova predstava me vrijeđa", a povod je najavljena gradnja nove crkve Gospe Fatimske po projektu Jerka Rošina na uglu Ulica Bruna Bušića i Poljičke.
Ante Renić, županijski vijećnik stranke Pametno, stanovnik je kotara i smatra da bi se trebalo uvažavati mišljenje građana i da Split 3 ima puno veće probleme od nedostatka vjerskog objekta. Teren je u cijelosti u vlasništvu Grada Splita i kao takav izuzetno pogodan za ono što bi stanovnicima kotara bilo najpotrebnije, drži Renić.
"Tražimo da se građani izjasne. Imamo osjećaj da se ovdje nešto planira prije no što su se sagledale prave potrebe građana. Vrtići nisu dugo građeni, nismo 'a priori' protiv vjerskog objekta, ali mora se prije toga znati što su prioritetne potrebe. Rijetkost su ovakve parcele, u 100-postotnom gradskom vlasništvu. Grad s njima može što hoće, može napraviti što stanovništvu najviše treba. O tome se mora razgovarati na vrijeme", kaže vijećnik stranke Pametno.
"Ide se u promjenu, a mi nismo sigurni da je potrebna"
Crkva bi se izgradila na postojećem parkingu koji bi preselio na donju etažu, pitanje je koliko bi građani dobili slobodnih parkirnih mjesta jer će dio otpasti na potrebe crkve. A Split 3 jedan je od splitskih kvartova koji ima veliki problem s nedostatkom parkirališnih mjesta. Renić kaže da su i upitni gabariti objekta. Boji se da će biti narušena kvaliteta života u obližnjim zgradama.
Izvorni projekt iz socijalizma predvidio je na mjestu crkve veliku natkrivenu tržnicu s preko 5 tisuća kvadrata. Ideja je bila da se rastereti glavni splitski pazar i da baš na tom mjestu bude opskrbni punkt za 50 tisuća žitelja novih, modernih splitskih kvartova podignutih 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Tržnica nikada nije napravljena. Splićani su dobili mali pazar od nekih tisuću kvadrata.
"Svaki vikend sam na pazaru. Niti izgledom, niti sadržajem ne zadovoljava. Bila bi potrebna veća tržnica s više sadržaja. Ljudi koji rade na tržnici boje se što će biti s njihovom egzistencijom kada se krene u investiciju. Gdje će biti tu godinu dana dok se bude ovdje gradilo? Prava, velika tržnica nikada nije sagrađena, a sada se ide u promjenu, a mi nismo sigurni da je potrebna", kaže Renić.
"Gradska uprava poziv na javno izjašnjavanje objavi toliko javno da javnost za nju nikada ne sazna"
Mate Kolar ima obrt za pečenje pilića. Na pazaru je više od 20 godina. Kao i ostali, zabrinut je za egzistenciju, nitko ne zna gdje će kada krenu radovi. Nije ovo prvi put da se aktualizira pitanje gradnje crkve. Bilo je tako i 2006. godine kada se donosio novi GUP. Tada je glavni splitski urbanist bio Branko Poljanić, koji je prije angažmana u gradskoj upravi radio u birou Jerka Rošina koji je 1991. godine pobijedio na natječaju za projekt nove crkve Gospe Fatimske.
"U tih 20 godina u nekoliko navrata se zamutila voda. Prije osam, devet godina isto je bilo aktualno. Privatni sektor teškom mukom postiže imidž i nijedan dan nije siguran. U gradu su nas dočekali oni čija radna mjesta nisu upitna. Mi smo ovdje na vjetrometini. Ako dođe veliki bager i počne kopati, nitko nama ništa ne garantira. Ovdje je mnoštvo poduzetnika, proizvođača i mnoštvo OPG-ovaca. Ovo je duša zaleđa i Zagore. Oni koji obrađuju zadnje parcele imaju ovdje šansu prodati svoje artikle. Opcija su centri s povrćem koje je uzgojeno na nama nepoznati način.
Glavno je pitanje zašto se ne završi projekt tržnice, kontinuitet gradnje Splita 3? To treba samo završiti. Zašto taj projekt gurnuti u stranu i dati mjesto projektu koji je nastao 1991. godine? Nitko od nas nema moć i želju kazati ne gradnji crkve, ali neka se malo obuzdaju gabariti. A vrtić, zelene površine? Sve nadzemne garaže su uzalud potrošena površina. Mislim da je crkva zamišljena na nezgodnom mjestu", smatra Kolar.
Žali se kako građani nisu uopće bili informirani o namjeri gradnje crkve. Smatra da bi se trebalo uvažiti što misle.
"Jedini referentan način je provesti referendum. Imam osjećaj da se ljudi u Gradu ponašaju kao u bunkeru. A oni bi trebali biti na usluzi građanima. 38 godina mog života u Splitu, a ja ne znam ni za jedan referendum. Zašto se ljudi boje? O crkvi je već donijeta odluka, ali ja ne znam tko je i kada donio odluku. Ne znam jesu pitali ljude žele li crkvu? Mi smo zakasnili sa svim anketama jer gradska uprava poziv na javno izjašnjavanje objavi toliko javno da javnost to uopće ne sazna. Tako je stalno. Ne znam kada će se to promijeniti", kazao nam je Kolar.
"Dalmatinske crkve bile su prostorni orijentiri koji su stvarali urbanost, ovdje će je degradirati"
Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Split, inicirao je širu javnu raspravu o ovom projektu. Smatra da bi se u okviru izmjena GUP-a trebalo donijeti nekakvo sretnije rješenje za ovaj prostor.
"Nije stvar crkve, već građevine, urbanizma i proporcija. Ovdje se radi o potezu koji je naveden u svjetskoj literaturi i koji je završavao s tržnicom i dječjim vrtićem. Gabariti su problematični. Cijelo bi parkiralište ušlo u crkvu. Ova pozicija nije adekvatna za građevinu takvih gabarita i takav završetak ovog urbanističkog poteza koji je hvale vrijedan. Treba sagledati potrebe građana, a i arhitektonske baštine. Mi kao Društvo arhitekata ne možemo se složiti s ovim novim planom", kategoričan je Žuvela.
"Svi znamo da je dominantna politička misao svih političkih stranaka da se treba raditi novi GUP. Potrebno je sagledati prostor na novi način i nema smisla gurati neke planove koji više nisu aktualni. Zašto ne poslušati potrebe građana jer ovdje se konzumira prostor koji je u cijelosti u vlasništvu Grada Splita.
Izrađivači i stručne službe provode javnu raspravu kako bi trebalo, ali svi znamo da su prostorni planovi politički moment i taj plan će se usvajati na Gradskom vijeću. Dobro je da je fokus pomaknut na to što građani žele i što struka želi. Ako imate Društvo arhitekata i autora Ulice Ruđera Boškovića koji govore jedno, koji su to autoriteti i neki politički akteri koji govore suprotno? Nije stvar crkve. Ako treba, neka se napravi na pravi način. U povijesnom kontekstu, dalmatinske crkve su zapravo bile važni prostorni orijentiri koji su stvarali urbanost, a ovdje će se dogoditi da se degradira urbanost", smatra Žuvela.