Oslobođen splitski svećenik koji je veličao NDH, sud kaže da se radi o slobodi govora

Screenshot: HRT

SPLITSKI svećenik fra Luka Prcela nepravomoćno je oslobođen optužbe za prekršaj iz članka 14. Zakona o javnom redu i miru. Sudili su mu po optužnom prijedlogu Državnog odvjetništva nakon što je protiv njega kaznenu prijavu podnijela novinarka Nataša Škaričić, užasnuta sadržajem Prceline propovijedi koja je veličala NDH i režim Ante Pavelića u udarnom jutarnjem terminu 1. programa HRT-a u nedjelju 8. svibnja 2016. godine. Škaričić je, inače, program privukao jer je znala da je Prcela poznat po veličanju NDH i misama za Antu Pavelića. 

Za Prcelu NDH nije bila zločinačka

Prcela je držeći misu u crkvi Sv. Katarine Aleksandrijske kazao kako nikako ne može ''oprostiti ovo što je Kolinda Grabar-Kitarović izjavila da hrvatska država, Nezavisna država, nije bila nezavisna država i da je bila zločinačka".

"Tko to kaže da je današnja hrvatska država nezavisnija od one koja je bila od '41. do '45.? Ma ja pitam, ako je to morala reći pred Amerikancima, onda postavljam njoj pitanje. A zašto nisi rekla: 'Pa nismo mi Hrvati bacili atomsku bombu na Hirošimu i Nagasaki, pa nismo mi bombardirali ni Dresden, ni Hamburg.' Koga smo zapravo ubili izvan svojih granica?" kazao je Prcela u izravnom prijenosu HRT-a. 

Držao misu za Pavelića, a dignuo bi glas protiv rasnih zakona?!

Državno odvjetništvo neko je vrijeme razmišljalo što će s kaznenom prijavom koju je podnijela Škaričić, a onda su se odlučili da nema osnova za kazneni progon. Prije nešto više od godinu dana podigli su optužni prijedlog protiv Prcele. Krimen je da je trivijalizirao zločine počinjene za vrijeme NDH ponizivši tako žrtve režima, odnosno oštećene i pogođene progonima u tom režimu pa je tako povrijedio i omalovažio moralne osjećaje građana. Prcela je prigovorio pa je organizirano suđenje. 

Na sudu se svećenik ipak nije pojavio. Sutkinji je poslao pismenu obranu. Nije negirao izrečeno. Ustvrdio je kako nije veličao NDH govoreći da je u svemu bila najbolja. Naveo je da je možda njegov najveći grijeh da se zgraža nad ljudima koji još uvijek žale za propalom Jugoslavijom, a ne može se načuditi ni ljudima koji žale za dokinutim jugokomunističkim zakonom o verbalnom deliktu.

Sudu je otkrio da mu je predsjednica oprostila pa mu nije jasno kako mu ne oprašta Nataša Škaričić koju ne poznaje i koju nije uvrijedio. Inače poštuje predsjednicu, samo je osudio njenu izjavu, kao što bi u vrijeme NDH poput Alojzija Stepinca dignuo svoj glas protiv rasnih zakona.

Politički govor s oltara

Nataša Škaričić u svom iskazu je navela kako ju je privukla činjenica da se na prvom programu HRT-a prenosi misa koju je predvodio Prcela, poznat po promicanju NDH i držanju mise za poglavnika. Smatra da je Prcela omalovažavao osjećaje građana te ponizio žrtve režima trivijalizirajući zločine počinjene za vrijeme NDH. Prijavila ga je Državnom odvjetništvu da se izjasne je li u pitanju kazneno djelo umanjivanja zločina. Prijava je okvalificirana kao prekršaj. Škaričić smatra da je to opasno jer Državno odvjetništvo ne zna gdje je granica i što je pozivanje na mržnju i nasilje.

Još nekoliko svjedoka opisalo je svoj šok sadržajem propovijedi fra Prcele. Neki smatraju da je zapravo u pitanju bio politički govor s oltara. Fra Prcela je bio svjestan velikog auditorija jer je više puta ponavljao kako je sretan što govori pred tolikim auditorijem.

Tužiteljstvo je smatralo kako se ne radi tek o iznošenju osobnog mišljenja na koje svatko ima pravo, nego da bi Prcela morao odgovarati za svoje riječi za koje je morao biti svjestan da mogu povrijediti ili omalovažiti moralne osjećaje građana, odnosno osoba pogođenih režimom NDH.

"Sloboda izražavanja podrazumijeva iznošenje i onih stavova koji nisu opće prihvaćeni"

Sutkinja je nakon svega zaključila da nije dokazano da je počinio djelo za koje je optužen.

Iako je propovijed izazvala osudu dijela javnosti, ona predstavlja tek oblik izražavanja pojedinca, zajamčenog člankom 38. Ustava RH prema kojem se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli pa je tako i konkretna propovijed produkt zaštićenog prava na slobodu izražavanja u demokratskom društvu, što podrazumijeva iznošenje i onih stavova koji nisu opće prihvaćeni, obrazložila je u presudi.

Pročitajte više