Piše: R.I./Hina | Prije 4 dana

Ministar uprave nahvalio Lex Šerif: Ove godine samo jedni prijevremeni izbori

Foto: FaH

MINISTAR uprave Lovro Kuščević izjavio je kako je Lex Šerif postigao izvrsne rezultate, jer su 574 grada i općine od njih 576 donijela proračune za 2018., te će se prijevremeni izbori ove godine održati samo u Općini Muć, dok su u proteklom mandatu, prije donošenja tog zakona, bez proračuna ostala 52 grada i općine u kojima su zbog toga održani prijevremeni izbori.

"Podatak o tome da nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi proračun za 2018. nije donesen samo u jednoj jedinici lokalne samouprave sam za sebe dovoljno govori o kvaliteti novih zakonskih rješenja. Za razliku od prijašnjih godina kada su zbog nedonošenja proračuna slijedili prijevremeni izbori i za predstavničko i za izvršno tijelo, a sama jedinica se do uspostave novoizabranih tijela i donošenja proračuna nalazila u posebnoj situaciji u kojoj je njezino uredno funkcioniranje bilo krajnje otežano, ove godine bez proračuna imamo samo jednu jedinicu u kojoj će uslijediti izbori samo za predstavničko tijelo", rekao je ministar Kuščević.

"Stoga možemo zaključiti da prvi pokazatelji primjene novih rješenja iz tog Zakona svakako predstavljaju poboljšanje u odnosu na ranije važeća rješenja te idu u prilog njegova donošenja", poručio je.

Iz podataka dostavljenih Ministarstvu proizlazi da je od ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njih 574 donijelo proračun za 2018. Jedna jedinica - Grad Gospić, donijela je odluku o privremenom financiranju, a u jednoj jedinici, Općini Muć, nije donesen ni proračun ni odluka o privremenom financiranju.

Gospiću, gdje je donesena odluka o privremenom financiranju, predstoji donošenje proračuna za 2018. do isteka roka privremenog financiranja, odnosno najkasnije do 31. ožujka ove godine.

"Više nego pozitivna situacija"


"Ovakva, više nego pozitivna situacija, rezultat je početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je Hrvatski sabor donio 8. prosinca 2017., a stupio je na snagu 13. prosinca 2017.", ocijenio je Kuščević.

Naglasio je kako su se ranije važeća zakonska rješenja na određeni način pokazala kao zapreka za bolje i učinkovitije funkcioniranje tijela jedinica lokalne i područne samouprave, a ključan problem bio je nesuradnja predstavničkog i izvršnog tijela koja je bila najvidljivija u postupku donošenja proračuna.

"Povećan broj prijevremenih izbora zbog nedonošenja proračuna ukazao je na potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Naime, prema tada važećem Zakonu u slučaju nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju, istovremeno se raspuštalo predstavničko i razrješavalo izvršno tijelo", objasnio je ministar.

Stoga je, kaže, izmijenjenim Zakonom sada jasno podijeljena odgovornost između predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenju proračuna jer ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne predloži proračun, odnosno ako ga povuče, on će biti razriješen, dok će predstavničko tijelo nastaviti s radom. A u slučaju kada je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predložio proračun, a predstavničko tijelo ga ne donese, tada će predstavničko tijelo biti raspušteno, a izvršno tijelo će nastaviti s obavljanjem dužnosti.

Od 2013. do 2017. proračun nije donesen u 52 grada i općine


Prije donošenja izmjena Zakona, od 2013. do 2017., proračun nije bio donesen u 52 općine i grada

"U odnosu na ranije godine kada je prema tada važećem zakonskom rješenju istovremeno bilo raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo u ukupno 52 slučaja iz razloga što proračun nije bio donesen, sada je sasvim jasno da su nova zakonska rješenja znatno doprinijela boljoj suradnji predstavničkog i izvršnog tijela prilikom donošenja temeljnog financijskog akta svake jedinice", ustvrdio je Kuščević.

Istaknuo je kako u mandatu od 2013. do 2017. proračun za 2014. nije bio donesen u osam jedinica, za 2015. u 19 jedinica, za 2016. u 11 te za 2017. u 14 jedinica.

"Možda se statistički ne radi o velikom broju jedinica - u prosjeku to je nešto više od njih 10 na godinu, međutim, svaka se duže vrijeme našla u posebnoj situaciji zbog nepostojanja izabranih tijela te posljedično nemogućnosti realiziranja konkretnih projekata i rješavanja suštinskih pitanja", istaknuo je ministar.

Rekao je da su u svim tim jedinicama proračuni doneseni naknadno, već u tijeku proračunske godine, tako da je vrijeme izvršavanja tih proračuna bilo znatno kraće od godine dana. A kako je 2017. bila godina redovnih lokalnih izbora, u toj godini nisu održavani prijevremeni izbori nakon istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela, pa je jasno koliko je vremena bilo izgubljeno u svim tim jedinicama u kojima proračun za 2017. nije bio donesen, nerijetko i čitava godina.

Kuščević ukazuje i na vrijednosti proračuna donesenih nakon uspostave novoizabranih tijela koja je uslijedila po istovremenom raspuštanju predstavničkog i razrješenju izvršnog tijela. Sveukupna vrijednost tih 52 proračuna u razdoblju od 2013. do 2017. iznosila je više od 3 milijarde kuna.

"U navedenim iznosima zasigurno je velik dio sredstava bio namijenjen značajnim projektima te kapitalnim i drugim ulaganjima, no pitanje je koliko je od toga u pripadajućoj proračunskoj godini bilo i realizirano s obzirom na prijevremene izbore koji su oduzeli i vrijeme i znatan dio proračunskih sredstava", rekao je ministar Kuščević.

NAJNOVIJE
VEZANO
NAJČITANIJE