INTERVJU Šef Ubera za Hrvatsku: "Postoji potreba za bar 10.000 vozača, tržište će pokazati tko je bolji"

Foto: Index

USKORO bi trebala biti poznata konačna verzija Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Jasnijim rječnikom rečeno, u bliskoj bi budućnosti, a pričamo o ovoj godini, vladajući trebali donijeti zakon kojim bi se regulirao status Ubera u Hrvatskoj.

> Reagiranje taksista na intervju sa šefom Ubera
 

Nacrt prijedloga objavljen je krajem 2017. godine, a cijeli prosinac bio je namijenjen za kritike građana i svih zainteresiranih strana na novi prijedlog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, o čemu smo pisali prije nekoliko dana.

Povodom dolaska novog i dugoočekivanog zakona porazgovarali smo s Davorom Tremcem, generalnim menadžerom Ubera za Hrvatsku. On nam je otkrio što Uber želi od novog zakona te koji su, usporedno s tim, njihovi planovi za budućnost.

"Vidjeli smo sad prijedlog zakona koji zapravo nije u skladu s onim što smo mi predlagali. Mi smo predlagali to malo drugačije, ali Ministarstvo je očito odlučilo ići u ovom smjeru. Prošla je javna rasprava. Mislim da je generalno smjer u kojem zakon ide dobar. Ima neke odlične odrednice, a ima neke odrednice koje za tržište nisu baš dobre, po našem mišljenju. Odlično je to što se elektronička aplikacija kao nešto novo i nešto dobro unosi u zakon. Ona pruža preciznost, GPS je nekih 20 puta precizniji od taksimetra. To će korisnicima dati bolju transparentnost jer će se znati tko koga i gdje vozi, a ostat će i trajni zapis vožnje. To će dati i nižu cijenu za korisnike. Međutim, još nam nije poznato koji će biti uvjeti. Tako da ne možemo dati potpunu ocjenu", navodi Tremac neke od dobrih stvari kod novog zakona.

No, kaže da ima i loših.

"S druge strane, ne odgovora nam što i dalje postoji relativno kompleksan sistem licenciranja. Prvo na razini države, a zatim na razini gradova. To je jedna od birokratskih zapreka svim ljudima koji će se htjeti baviti tim poslom", kaže Tremac.

Baš se oko tog dvostrukog sistema licenciranja posljednjih tjedana lome koplja. Naime, pobornici tog sustava koji nalaže da osim države i lokalna samouprava mora izdavati dozvole kažu da se time onemogućuje da netko iz jednog kraja zemlje dođe negdje kad je veći posao, primjerice ljeti u Dalmaciju, i lokalnim taksistima "krade" posao. Time se, smatraju pobornici ovakve regulacije, stvara i kaos na cestama. No, Tremac smatra da to nije točno. Dapače, kaže šef Ubera za Hrvatsku, vozača kronično nedostaje.

"Prošlo ljeto je u Dubrovniku i Splitu bilo preko 1 .500 vozača Ubera, a prometnog kaosa zbog toga nije bilo. Jedini prometni kaos je bio kad su taksisti blokirali cestu prema Dubrovniku. Ja sam svjedočio na Pilama u Dubrovniku kad su ljudi na taksi čekali po tri sata. Dakle, tih 1.500 vozača Ubera, plus stotine taksista, nije bilo dovoljno za sezonu. S treće strane, u Hrvatskoj u turizmu imamo najmanje 30.000 sezonskih radnika, znači najmanje toliko radnika nedostaje koji su nezaposleni, a inače žive na moru. Turizam počiva na sezoncima. To je dobro pa ljudi koji žive u nekim krajevima gdje nema posla dođu raditi na more, bolje nego da se iseljavaju. Primjerice, u Splitu je za vrijeme Ultra Europe Festivala preko 30.000 gostiju koristilo Uber. To je smanjilo broj ljudi koji voze pod utjecajem alkohola i ubrzalo je promet. Zašto dolazi do kaosa na cestama? Kada ljudi sami sebe voze imate više automobila na cestama i ti ljudi ne znaju gdje s autom jer kronično nedostaje parkinga. Kada traže parking, vrte se 20 minuta po gradu. S taksijem i Uberom tih problema nema. Jedan taksist ili Uberovac preveze pet do sedam puta više ljudi jednim vozilom nego kad ljudi voze sami sebe svojim autima. Samim time broj auta za istu količinu ljudi se smanjuje", kaže Tremac.

Taksisti imaju tri glavne zamjerke protiv Ubera


No, vraćamo se na novi zakon koji je i bio povod ovom razgovoru. Uber se predstavlja kao najam vozila s vozačem. Tremca smo pitali koristi li Uber zapravo rupu u zakonu s obzirom na to da većina korisnika ne zna razliku između najma vozila s vozačem i taksija, to im je zapravo ista stvar.

"Zakon je tako propisan. Ali sada treba pričati o novom zakonu u kojem su taksisti zapravo dobili ono što su htjeli, da svi imaju ista pravila. Tržišna utakmica treba pokazati tko je bolji i kvalitetniji, koga korisnici bolje prihvaćaju", kaže Tremac.

U javnosti već godinama traje rat taksista protiv Ubera. Nekako su se iskristalizirale tri glavne zamjerke koje oni imaju protiv Ubera. Prva je da je Uber, kako oni tvrde, ilegalan. Druga je da ne plaća porez. I treća je da je GPS nepouzdan i da ga, za razliku od taksimetra, država ne može kontrolirati.

Taksimetar vs. GPS


"Krenimo od treće, od GPS-a. GPS je 20 puta točniji od taksimetra. GPS bilo gdje u svijetu je točan unutar pet metara. Taksimetar, ako gledate državni pravilnik, odstupa dva posto. Na prosječnoj vožnji od pet kilometara tih dva posto je 100 metara. GPS je na pet metara. Dodatno, taksimetar se baždari jednom godišnje, a onda ga više nitko ne provjerava.
 
GPS, pošto postoji trajni zapis, svatko može provjeriti u bilo kojem trenutku. Kod taksimetra ne možete provjeriti nijednu vožnju, već nadzorni organ provjerava sam uređaj samo jednom godišnje.

GPS je globalni sustav, koriste ga prometnici, geodeti, vojska i mnogi drugi. Taj argument da ga država ne može provjeriti ne stoji, itekako ga se može provjeriti. Ali, naravno, korisnik može i odbiti aplikaciju i voziti se s taksimetrom. To je isto ok, nema nikakvog problema", objašnjava Tremac razliku između GPS-a i taksimetra.

(Ne)plaćanje poreza

Idemo na sljedeću zamjerku, onu o (ne)plaćanju poreza.
 
 "Svaki vozač Ubera je spojen na Poreznu upravu, svaka vožnja se fiskalizira u realnom vremenu. Po definiciji, porez se ne može ne platiti. Taksimetri nisu spojeni na Poreznu upravu. Taksist može odraditi vožnju bez da izda račun. Uberovac to ne može. Mi smo prilagodili globalnu aplikaciju za Hrvatsku samo radi toga, uložili smo nekoliko stotina tisuća kuna da bi naši vozači bili spojeni na Poreznu upravu. To drugi nemaju. Tako da ne postoji način da država ne registrira poreznu obvezu", objašnjava Tremac.
 
Također, Tremca smo upitali koliko Hrvatska zaradi od Ubera

"Ajmo probati s cifrom od sto kuna, koliko košta zamišljena vožnja", predlažemo Tremcu.
"Na sto kuna prvo država dobije oko 35 kuna raznih poreza. Uber naplaćuje proviziju od 25 posto, dakle 25 kuna, i iz toga plaćamo sve naše troškove poput marketinga, promocije, obrazovanja vozača, korisničke službe, itd. Ostalo ostaje vozaču, za plaću, automobil, gorivo, osiguranje i tako dalje", pojašnjava.

Legalnost

Taksisti Uberu zamjeraju nelegalnost. Tremac kaže kako to nije istina.

"Postojeći zakon nije dobar. Nije dovoljno propisao vremena u kojima živimo. Konkretno to znači da naši vozači imaju pravnu nesigurnost. Jedna inspekcija provjeri naše vozače i kaže da je sve u redu. Druga inspekcija kaže da nije u redu. Ti slučajevi gdje je inspekcija kazala da nešto nije u redu su na sudu. Sud je za neke od tih slučajeva proglasio pozitivan ishod, a za neke negativan ishod. Nemamo ustaljenu praksu i zato je potreban novi zakon koji će to urediti, a zakonodavac je odlučio to urediti na način da smo svi jednaki", kaže Tremac.



"Postoji potreba za 10.000 vozača"


Za Uber trenutno vozi oko 3.000 ljudi, ali Tremac nam kaže kako postoji potreba za bar 10.000 vozača.

"Uber je u Zagrebu i u gradovima na moru: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. U sezoni smo dostupni u svim gradovima i mjestima na obali. Hrvatska je izrazito sezonalno tržište, na četiri i pol milijuna ljudi dolazi nam oko 17 milijuna turista u nekoliko mjeseci. Tome se i naši vozači prilagođavaju. U jeku sezone, naše vozače možete naći na cijeloj obali, međutim zimi za tim nema potrebe. Trenutno imamo oko 3.000 vozača u cijeloj zemlji. Tijekom prošlog ljeta na obali smo imali oko 1.500 vozača, poglavito u Splitu i Dubrovniku. I nije bilo kaosa. Mi stalno rastemo. Potražnja postoji za bar 10.000 vozača", kaže Tremac.

"Uber u Hrvatskoj ima oko 150.000 aktivnih domaćih korisnika, to su ljudi koji redovito koriste aplikaciju i voze se nekoliko puta mjesečno. Imali smo i gotovo toliko turista lani u srpnju i kolovozu, iz preko 120 zemalja", kaže Tremac.

Koliko zarađuju vozači Ubera?


Zanimalo nas je koliko se može zaraditi vozeći za Uber. Tremac nas uvjerava da se može zaraditi pristojan novac, ali pod nekim uvjetima.

"Bitno je kazati da vozači Ubera imaju svoje tvrtke i njihova zarada ovisi o njima. Koliko rade i gdje rade. Nije svaki sat unutar tjedna jednak. Ono što mi želimo je da oni zarađuju bolje nego negdje drugdje, da imaju prosječnu plaću ili iznad prosječne plaće. E sad, koliko će zaraditi, to ovisi o njima; kakav auto koriste, koliko je ispravan, koliko troši i tako dalje. Ali, ako je dobro posložena firma, od toga se može jako dobro živjeti. Neki mjeseci su puno jači, primjerice sezona ili Advent", kaže Tremac, a pojasnio nam je i dnevne promjene cijene koje iritiraju brojne korisnike.

"Mi želimo da ljudi u bilo kojem trenutku imaju dostupan prijevoz i to je ono što mi optimiziramo. Ako u nekom kvartu nema dovoljno vozača, cijena će ići gore. Onda će više vozača doći u taj kvart, pa će cijena opet pasti. U međuvremenu, korisnici koji ne žele platiti višu cijenu pričekat će da ona padne, ne žele svi platiti višu cijenu i to je sasvim legitimno. Bitno je naglasiti da povećanje cijene korisnici znaju unaprijed i na nju moraju pristati, tako da je sve transparentno", kaže Tremac.

Koliko taksista vozi za Uber?
 
"Nemamo informaciju koliko taksista vozi za Uber jer mi njih sada ne tražimo taksi dozvolu. Ono što znamo je da ih ima dosta koji dio dana provedu na stajalištu, dio dana voze preko Ubera i zadovoljni su", kaže Tremac.

Kad smo kod taksista, novi zakon donosi još jednu bitnu promjenu. Naime, ukoliko se u novom zakonu Uber i taksi izjednače, odnosno ukoliko vozači Ubera također postanu taksisti, oni bi trebali dobiti sva prava koja sad imaju taksisti. A to nisu nebitne stvari. Primjerice, u tom će slučaju i Uberovi vozači moći voziti po žutim trakama ili koristiti taksi stajališta u centru gradova, ispred bolnica, kolodvora ili zračnih luka. Time bi zapravo taksisti izgubili monopol na stajalištima koji su do sada imali. No, Tremac kaže da to njima ne znači puno jer je i bit Ubera da njihovi vozači ne čekaju već su stalno u pokretu.

"Najbitnija stvar kod sadašnjeg stanja je da gotovo nitko ne može postati taksistom osim ovih postojećih, to je taj nepovoljan monopol koji imamo na tržištu. To znači visoke cijene i lošu uslugu. Po novom zakonu, s tim da još ne znamo točne uvjete, moći će i drugi ljudi postati taksisti. To neće biti lagano, ali će biti lakše. To znači fer tržišnu utakmicu ili barem pošteniju tržišnu utakmicu, što će rezultirati nižim cijenama i boljom uslugom. I taksisti cijelo vrijeme pričaju da su protiv monopola, ali bore se na sve načine da taj monopol opstane", kaže Tremac.

Osvrnuo se i na mogućnost korištenja taksi stajališta. Uberovim vozačima, kaže Tremac, to nije potrebno.

"Prijedlog zakona to propisuje. Pitanje je potrebe, našim vozačima to ne znači puno. Način rada Uberovca ne temelji se na čekanju, ne treba nam Grad odvajati prostor za parkirane automobile. Stajalište je točno to. Taksi stajališta su na glavnim prometnicama, mi mislimo da se taj prostor može bolje iskoristiti. Uberovci ne stoje, oni cijelo vrijeme imaju korisnike, svaki trenutak kad stane, Uberovac ne zarađuje. Njemu to nije u interesu", kaže Tremac.

"Žuta traka je drugo, ona je ok. Time bi i vozači Ubera postali javni gradski prijevoz", zaključuje Tremac.

Na kraju, Tremac se osvrnuo i na presudu Europskog suda pravde koji kaže kako Uber nije samo aplikacija već i pružatelj usluga prijevoza. On smatra da to neće utjecati na poslovanje Ubera u Hrvatskoj. Dapače, time se, kaže nam, potvrđuje da svaka zemlja može regulirati poslovanje Ubera za sebe, a to Hrvatska čini novim zakonom.

Presuda Europskog suda protiv Ubera

"Taj slučaj na Europskom sudu pravde odnosio se na Uberovu uslugu UberPOP, to je usluga koje praktički više nema u Europi. Sukus je bio hoće li se Uber regulirati na razini EU-a ili će svaka država moći regulirati Uber za sebe. Sad je postalo ovo drugo, bilo koja država može regulirati Uber. Hrvatska je, čini se, to odlučila regulirati ovim novim zakonom.
Uber nigdje nije zabranjen. Apsolutno nigdje. Ako otvorite aplikaciju za grad gdje ste čuli da je Uber zabranjen, vidjet ćete da tamo Uber postoji. Mi smo se svojevoljno povukli iz Danske i Mađarske jer su te države zakomplicirale vozačima i učinile vožnju neisplativom. U svim drugim državama Uber djeluje u skladu sa zakonom. U zapadnoj Europi to je najam vozila s vozačem, ta regulativa postoji već preko 20 godina. U istočnoj Europi je ili najam vozila s vozačem, ili taksi, ili nešto treće. Primjerice, u Estoniji svaka fizička osoba može to raditi. Priča se o zabranama u Italiji, Beču, Londonu, ali naši vozači i tamo voze. Uber je u 90 gradova u Europi, nigdje nema zabrane", zaključuje Tremac.
 

Pročitajte više