Foto: NASA/ICI, Guliver image/getty images
Cijeli događaj Index će pratiti uživo!
Za ovu priliku u 2018. natjecalo se 40-ak škola iz Europske unije, a u jakoj konkurenciji hrvatska je jedna od 14 kojima je to pošlo za rukom. Ideju da se škola uključi u edukativni projekt ARISS pokrenula je i ostvarila profesorica etike i PIG-a Tihana Jarić Dauenhauer.
Amaterska astronomkinja, zaljubljenica u SF, svemir i znanost uopće, kaže da je u njezinoj školi sve spremno za ovaj događaj. Odabrano je 20 najboljih pitanja koja su smislili učenici, osigurana je tehnička potpora, među ostalim i posebna telefonska linija HT-a, tiskane su majice s posebnim logom koji je kombinacija loga škole i ISS-a, a već se zna i da će svemirski sugovornik učenika biti Scott Tingle, NASA-in astronaut i inženjer leta (slika dolje).
Na natječaj su se mogle prijaviti sve škole, no njegove zahtjeve nije bilo lako zadovoljiti.
„Trebalo je napisati projekt od desetak stranica prema specifikacijama NASA-e i ESA-e na engleskom jeziku u kojem je trebalo dokazati da će nastavnici i učenici škole uspjeti zadovoljiti brojne uvjete“, rekla je za Index Jarić Dauenhauer (slika dolje).
„Škola je trebala osigurati da će provesti više edukativnih radionica i mini-projekata prije i nakon kontakta s ISS-om, da će osigurati dobru medijsku pokrivenost događaja te sve potrebne tehničke uvjete, kao što su primjerice konferencijski telefon s riješenim problemom mikrofonije i prijenos uživo u školi i u medijima“, dodala je.
Uzbuđenje u cijeloj školi
Kada je projekt konačno prihvaćen, u pripreme se s velikim entuzijazmom i uzbuđenjem uključila cijela škola, od učenika, preko nastavnika do ravnateljice. Učenici su, među ostalim, osmislili logo, pripremili pitanja i dizajnirali plakate. Također su sudjelovali u radionicama u kojima su pomoću VR naočala u virtualnoj 3D stvarnosti istraživali unutrašnjost raznih modula ISS-a (slika dolje).
Marko Pernić, radio-amater kojeg je svjetska radioamaterska organizacija imenovala mentorom za učeničke kontakte s ISS-om škola iz jugoistočne Europe, kaže da će razgovor u četvrtak ujutro započeti pozivom NASA-e. Desetak minuta prije termina u ovoj privatnoj školi zazvonit će telefon nakon čega će se čuti nešto u stilu: „Hello Zagreb, here NASA“. Agencija će potom nastojati uspostaviti kontakt s ISS-om.
Signal će se prenositi tzv. telebridge kontaktom jakim radijskim primateljima na Zemlji iznad kojih će u periodu od desetak minuta letjeti ISS (toliko mu treba da prođe od horizonta do horizonta). On će se potom telefonskim putem povezati sa školom. Kontakt je moguć samo sa snažnim radijskim stanicama koje se nalaze neposredno u području nad kojim ISS prolazi. Ako se on ne uspije ostvariti, slijedi novi pokušaj sat i 24 minute kasnije koliko ISS-u treba da obiđe Zemlju.
„Bit će to prvi telebridge kontakt neke hrvatske škole s astronautima, prvi kontakt neke hrvatske škole s ISS-om od ulaska u EU i prvi kontakt jedne naše privatne škole s postajom uopće“, kaže nam profesorica.
Podrška znanstvenika
Projekt, kojem je cilj promocija STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), pozdravili su i hrvatski znanstvenici i popularizatori znanosti, među kojima naš ugledni astrofizičar Ivica Puljak te donedavni voditelj planetarija u Tehničkom muzeju, popularizator astronomije Ante Radonić.
„Draga profesorice Dauenhauer, čestitam na ovom izvanrednom uspjehu. Razgovor, i to uživo, s astronautima na Međunarodnoj svemirskoj postaji učenicima će sigurno zauvijek ostati u sjećanju. Pratit ćemo sa zanimanjem cijeli ovaj događaj, a Vama i vašim suradnicima želim još mnogo ovako uspješnih projekata“, rekao je Puljak.
Radonić je rekao da je ugodno iznenađen što je zagrebačka Prva srednja informatička škola uspjela ući u program u kojem će učenici moći razgovarati s astronautima na najvećem umjetnom kompleksu u povijesti koji leti oko našeg planeta.
„Ta svemirska postaja prekrasan je primjer međunarodne suradnje u svemirskim projektima. Primjer je to kako međusobna suradnja mnogih zemalja dovodi do veličanstvenih zajedničkih ostvarenja. Čestitam učenicima i nastavnicima vaše škole što se na ovakav način priključuju zbivanjima u svemiru! To je jako važno u popularizaciji i edukaciji raznovrsnih grana znanosti i tehnologije te će to još više inspirirati učenike da budu što bolji na svim poljima... Sretno!", poručio je Radonić.
Međunarodna svemirska postaja
Međunarodna svemirska postaja ISS nastanjiv je umjetni satelit koji Zemlju obilazi na nižoj orbiti na visini od oko 408 km. U jednom danu oko Zemlje obiđe 15,54 puta, brzinom od 7,67 km u sekundi. Gledano s jedne točke na Zemlji, treba joj deset minuta da prođe od horizonta do horizonta. Konstrukcija, u kojoj sudjeluje pet svemirskih agencija (NASA, Roscosmos, JAXA, ESA i CSA), započela je 1998. S cijenom od oko 150 milijardi USD najskuplji je jedinstveni objekt ikada izgrađen. Duga je 72,8 m, široka 108,5, a visoka 20. Teška je oko 420 tona, više od 320 automobila, a veća je od kuće sa šest spavaćih soba. Nastanjivi prostor pod tlakom ima zapreminu od oko 388 prostornih metara. Ukupni prostor pod tlakom od 916 prostornih metara podjednak je onome Boeinga 747.
Kada je popunjena, na njoj boravi šest članova posade koliko ih je trenutno ondje. Članovi posade na ISS danas putuju iz Baikonura u Kazahstanu, ruskom raketom tipa Soyuz, trenutno najpouzdanijom svemirskom letjelicom. Ugovori za održavanje ISS-a potpisani su za rad do 2024. godine pa se još ne zna hoće li biti produženi do 2028. godine.
Opskrbu teretom obavljaju bespilotne letjelice ruski "Progresi" (koji jedini mogu tankati gorivo na ISS), letjelice "Dragon" američke kompanije SpaceX, letjelice"Cygnus" tvrtke Orbital ATK i japanske letjelice "HTV" (Kounotori) japanske svemirske agencije JAXA. "Dragon" jedini ima kapsulu koja može prevoziti teret i natrag, s orbite na Zemlju, dok druge letjelice sagorijevaju na kraju misije. Prošle se godine prvi put kapsula tipa "Dragon" počela višekratno koristiti, tj. slati na ponovni let u orbitu.
Trajno je nastanjena od 2000. godine. Na postaji trenutno boravi 54. ekspedicija sastavljena od šest članova. Vidljiva je golim okom sa Zemlje, osobito noću nakon zalaska Sunca i prije zore. U to vrijeme nebo je mračno, a ISS ipak obasjavaju sunčeve zrake. Amaterskim teleskopom mogu se zabilježiti detalji njezine konstrukcije. Njezin maksimalni sjaj sličan je onome Venere, no prilikom refleksije Sunčevih zraka od posebno sjajnih dijelova, on može biti višestruko veći. Napaja se iz 8 solarnih ploča površine oko 4050 četvornih metara, snage 84 kilovata.
Zanimljivo je da tvrdi diskovi glavnih računala kontrole američkog dijela ISS-a imaju kapacitet od samo 1,5 gigabajta dok suvremena osobna računala imaju oko 500.
Eksperiment hrvatskog znanstvenika
Na postaji se provode brojni važni znanstveni i tehnološki eksperimenti za koje su ključni uvjeti mikrogravitacije, odnosno gotovo bestežinskog stanja. Među ostalim, ondje se razvijaju svemirske tehnologije neophodne za misije na Mjesec i Mars.
Jedan eksperiment pod vodstvom hrvatskog biokemičara Zorana Radića s University of California u San Diegu nedavno je dovršen na ISS-u. U njemu je, u uvjetima mikrogravitacije, istraživan uzgoj kristala kompleksnih bioloških molekula ključnih za normalno odvijanje metabolizma. Njihovo razumijevanje esencijalno je za oblikovanje modernih lijekova.