Piše: T.L.P. | 30.12.2017. 18:11

Balkan 2017.: Puno svađa i razmirica, medije se guši, ali gospodarstvo pomalo raste

Foto: Twitter (Vlak s natpisom "Kosovo je srpsko" predstavljen je u siječnju 2017., a to je izazvalo međunarodni skandal)

U 2017. godini gospodarstva na Balkanu su rasla, no sloboda medija se u nekim zemljama regije našla na udaru, piše Marcus Tanner za Balkan Insight.

Regionalni konflikti

Kosovsko-srpska zavrzlama ne pokazuje naznake da će uskoro biti riješena, no nakon pokušaja Srbije da na Kosovo pošalje vlak ispisan srpskim sloganima u siječnju, između tih dviju zemalja nije bilo većih problema.

Kosovo i Crna Gora nisu poslušali nalog EU-a da riješe svoje granične razmirice. Nova vlada na Kosovu odbacila je granični sporazum prijašnje vlade.

Slovenija i Hrvatska još uvijek su posvađane oko Piranskog zaljeva. Hrvatska nije uvažila presudu međunarodnog suda, koji je u srpnju većinu spornog teritorija na moru dodijelio Sloveniji.
Političke mijene

Unatoč brojnim izborima, na Balkanu ove godine nije došlo do bitnih promjena.

Najvidnija promjena dogodila se u Makedoniji, gdje je u svibnju napokon završila jedanaestogodišnja vladavina nacionalističke stranke VMRO DPMNE.

Nova socijaldemokratska vlada Zorana Zaeva pokušava ponovo uspostaviti vladavinu zakona, primiriti tenzije s albanskom manjinom u zemlji, pokrenuti posustali proces pristupanja EU-u i unaprijediti odnose s Grčkom i Bugarskom.

Promjena vlasti nije se svidjela Rusiji i Srbiji, koje se boje da će nova vlada poduprijeti Kosovo.

Socijaldemokratsku vladu Rumunjske prosvjednici su optužili za korupciju, no nisu ju uspjeli srušiti.

U Crnoj Gori pokrenut je postupak protiv osoba koje se tereti da su 2016. godine planirale državni udar protiv zapadno-orijentirane vlade.

Kosovo je politički nestabilno i nakon saziva nove vlade u rujnu pod bivšim gerilskim vođom Ramušem Haradinajem.

U BiH je vođa bošnjačkih Srba Milorad Dodik morao odustati od svoje nakane da u Republici Srpskoj provede referendum o neovisnosti.

Ekonomski trendovi

Ekonomski rast regije bio je veći od europskog prosjeka, a stopa siromaštva je u opadanju.

Svjetska banka sredinom godine predvidjela je da će prosječne stope rasta krajem godine na Zapadnom Balkanu iznositi 2,6 posto, 2018. godine povećati na 3,3 posto, a 2019. na 3,6 posto.
Za pad siromaštva su, prema Svjetskoj banci, zaslužni "rast, zapošljavanje i niska inflacija".

Nezaposlenost je još uvijek izrazito visoka, no stopa zaposlenosti vratila se na razine od prije 2008. godine.

Svoj porast zaposlenosti Crna Gora duguje snažnoj turističkoj sezoni i građevinskim projektima, a Albanija sektoru usluga i industrije te samozaposlenim poduzetnicima.

Crna Gora, Kosovo i Albanija imali su najviše stope rasta, blizu 4 posto, Bosna je stabilna, a Srbija i Makedonija zaostaju s 2 posto.

Kosovo ipak ima najgoru stopu nezaposlenosti u regiji. 30 posto Kosovara je bez posla, a među populacijom mlađom od 24 godine, njih čak 50 posto nema posaol.

Manje je sretna vijest da se očekuje porast fiskalnih deficita u regiji jer ulaganja za poticanje rasta nisu popraćena smanjenjem javne potrošnje, osim u Srbiji.

Svjetska banka Makedoniji je savjetovala da postroži poreznu politiku, Albaniji da diversificira gospodarstvo, a Srbiji da dovrši prelazak na tržišno gospodarstvo prodajom državnih poduzeća.

Kosovo treba olakšati poslovanje privatnim poduzetnicima i izvoznicima.

Vanjska politika

Zapad i Rusija na Balkanu se još uvijek bore za prevlast.

U Bugarskoj je u studenom prošle godine izabran pro-ruski predsjednik, no on nema moć promijeniti političku orijentaciju te dugogodišnje članice EU-a. Slična je situacija i u Moldaviji, gdje se Moskva nada pobjedi komunističke stranke na parlamentarnim izborima iduće godine.

Srbija je podijeljena između odanosti Kremlju, svojem glavnom savezniku po pitanju Kosova, i strateškog cilja ulaska u EU.

Na razočaranje Rusije, Crna Gora u lipnju se pridružila NATO-u, a istim stopama sprema se krenuti i Makedonija. Kosovo, Srbija i Moldavija time ostaju jedine nečlanice NATO-a u regiji.

Kosovo je najveći talac europske geopolitike u regiji. Rusija se po gubitku Makedonije i Crne Gore svim silama trudi sačuvati savez sa Srbijom, zbog čega je Kosovu onemogućen ulaz u bilo kakvu međunarodnu organizaciju.

Ljudska prava

Međunarodne organizacije za ljudska prava zabrinute su cenzurom medija i slobode govora u Srbiji.
Europski povjerenik za ljudska prava Nils Muiznieks u studenom je izrazio zabrinutost zbog rastuće etničke podjele i polarizacije u regiji. "To se posebno odnosi na poricanje genocida, slavljenje ratnih zločinaca i pokušaje rehabilitacije osoba upletenih u ratne zločine tijekom devedesetih", izjavio je.
Hrvatska policija optužena je za ilegalno vraćanje izbjeglica u Srbiju, zbog čega je ovog mjeseca na granici navodno poginula šestogodišnja Afganistanka.

Vladajući socijaldemokrati u Rumunjskoj optuženi su za pokušaj ukidanja neovisnosti sudova i kočenje protukorupcijske borbe nakon reformi sudstva u prosincu.

LGBT prava u većini zemalja regije gotovo ne postoje. Na Kosovu je ipak u listopadu održana prva povorka ponosa, a u Srbiji za premijerku izabrana Ana Brnabić, koja je otvoreno gej. To signalizira ublažavanje neprijateljskih stavova prema LGBT populaciji u toj zemlji, zaključuje Tanner za Balkan Insight.
 

NAJNOVIJE
VEZANO
NAJČITANIJE