Rekordan porast kriminala u Švedskoj, ima li to veze s migrantima?

Screenshot: Youtube
 
BROJ Šveđana koji su prošle godine bili žrtve kriminala porastao je na rekordnu razinu za čak pet od šest vrsta kriminala, pokazalo je novo izvješće.
 
Nacionalno sigurnosno istraživanje (NTU), koje godišnje objavljuje Švedsko Nacionalno vijeće za prevenciju kriminala (BRA), temelji se na anketi više od 12 tisuća švedskih građana u dobi od 16 do 79 godina, o tome jesu li bili žrtve ''kriminala protiv pojedinca'': napada, prijetnji, seksualnih napada, pljačke, prevare ili uznemiravanja. 
 
A posljednje izvješće daje alarmantnu sliku: čak 15.6 Šveđana bilo je žrtva jednog ili više tipova navedenog kriminala u 2016., što je za 2.3% više nego 2015. BRA, švedska državna agencija koja djeluje kao istraživački centar Ministarstva pravosuđa, navodi kako je razina kriminala protiv pojedinaca od 2005. do 2014. bila ''relativno stabilna'' i kretala se od 11 do 13 %, ali kako ''posljednje dvije godine pokazuju porast''.
 
Gotovo sve vrste krivičnih djela porasle su na najviši nivo od 2006., otkad se ovo mjerenje i vrši. Samo su napadi porasli na drugi najviši nivo od početka mjerenja. Tako je postotak žrtava seksualnih napada u švedskoj populaciji narastao na čak 2.4% prošle godine (181 tisuća ljudi) s 1.7% 2015., dok je između 2005. i 2014. iznosio u prosjeku 0.9%. 
 
14 % mladih Šveđanki lani bile žrtve seksualnih napada, samo 11 % otišlo na policiju
 
''Mlade žene u dobi između 16 i 24 godine grupa su koja je najčešća meta seksualnih napada, s 14 % mladih žena koje su izjavile da su bile žrtve barem jednog takvog zločina u 2016. Među muškarcima iste dobne skupine, njih 1.2 reklo je da su bili žrtve'', navodi se u izvješću NTU-a. Mlade žene također su bile najčešća žrtva uznemiravanja, što se također može povezati sa seksualno motiviranim kriminalom. 
 
Ova je statistika još alarmantnija budući da, kako navodi izvješće, samo 11 % žrtava seksualnih napada prijavljuje zločin policiji, što znači da je u službenoj policijskoj evidenciji broj napada podzastupljen. ''Najčešći razlog za neprijavljivanje zločina je to što žrtva ne vjeruje da policija može išta učiniti'', komentirao je menadžer jedinice BRA, Thomas Hvitfeldt, priznajući tako neizravno da u ovom slučaju vlada nepovjerenje u sposobnost policije i pravosuđa da razriješi zločin i uhvati, odnosno kazni počinitelja.  
 
Što se tiče uznemiravanja, udio žrtava je porastao s 3.5 % 2010. na 5.5 % 2016. Postotak prijetnji porastao je s 2.4 % na 4 % od 2007. do 2016., a postotak pljački, što uključuje krađu automobila, bicikla, provale vozila ili stana, porastao je na 9.5 %, ali ipak iznosi manje od 12.6 % iz 2006. Ovi podaci potvrđuju i prethodne zabrinjavajuće trendove koje je zabilježio BRA, poput porasta prijavljenih silovanja za 13 % od 2015. na 2016. 
 
Švedska agencija "nema odgovora" što stoji iza rekordnog porasta kriminala
 
 
Što stoji iza ovog dramatičnog porasta? BRA priznaje da ''nema odgovora'' na to pitanje i ističe da je potrebna ''dodatna analiza'' kako bi se uzroci objasnili. The Local Sweden prenosi komentar kriminološkog istraživača Mannea Gerella: ''Ono što se posebno ističe je to što je došlo do tako širokog porasta, koji obuhvaća gotovo sve tipove kriminala. Mislim da je ovaj porast zabrinjavajući, to je nešto što zahtijeva posebnu pozornost. Imali smo opadajuću ili barem stabilnu razinu broja žrtava u posljednjih deset godina u Švedskoj, a sad se čini da se trend preokrenuo prema porastu kriminala.''
 
Ipak, valja istaknuti da u samom izvješću, ali i u medijskom izvještavanju o istom, upadljivo izostaje jedan potencijalno relevantan faktor - udio migranata u očitom porastu kriminala u Švedskoj. Jedino je RT, poznat po svojem kritično nastrojenom, a često i vrlo pristranom izvještavanju o zapadnim zemljama (i istovremenoj apologiji Moskve i njezinih saveznika), naveo kako ''je do velikog porasta kriminala došlo u godinama nakon izbjegličke krize (2015.)''. Ta tvrdnja je tehnički točna, ali kako će svatko upoznat sa sociološkim istraživanjima naglasiti, korelacija ne znači nužno i kauzaciju, odnosno uzročno-posljedičnu vezu između dva trenda koja su u korelaciji. 
 
 
 
Posljednji podaci o imigrantima i kriminalu objavljeni 2005.
 
Možemo li onda odgovoriti na pitanje je li veliki priljev izbjeglica i migranata posljednjih godina uzrok porasta kriminala? Nažalost, glavna prepreka odgovoru na to pitanje same su švedske vlasti, koje već godinama ne objavljuju podatke o porijeklu počinitelja krivičnih djela. Tako je i nakon skandala zbog Trumpove lažne izjave o “onome što se dogodilo prošle noći u Švedskoj” u veljači ove godine PolitiFact u svojoj analizi švedske statistike o imigraciji i kriminalu istaknuo da godišnje izvješće NTU-a ''ne daje nikakve reference ni distinkcije o kriminalu počinjenom od strane imigranata''. 
 
 
Vodeći američki konzervativni list National Review u svom je komentaru na tu temu bio vrlo kritičan prema švedskim vlastima i njihovom odgovoru Trumpu, koji se naknadno pravdao da je govorio o općenitom trendu porasta kriminala u ovoj bogatoj i poslovično liberalnoj skandinavskoj zemlji: ''Kako bismo izolirali efekt imigracije na kriminal, trebamo podatke o kriminalu koji počinjavaju imigranti. Dobivanje ovog tipa podataka lako je u SAD-u ili Danskoj, ali ne u Švedskoj. Zadnji put kad je službeno izvješće raščlanilo kriminalnu statistiku prema imigrantskom statusu i porijeklu bilo je 2005., i to za godine od 1997. do 2001. Ove statistike potvrdile su da su imigranti bili značajno zastupljeniji među počiniteljima (u odnosu na svoj udio u stanovništvu), posebno u nasilnim zločinima. Oni koji su rođeni u inozemstvu imali su četiri puta veću vjerojatnost da će biti osumnjičeni za ubojstvo nego oni švedskog porijekla te 4.5 puta veću vjerojatnost da će biti osumnjičeni za silovanje.''
 
Naravno, ako pretpostavimo da je ovaj nesrazmjer ostao na istoj razini i danas, logično je zaključiti da se rekordan priljev izbjeglica i migranata proteklih nekoliko godina (Švedska je primila 81 tisuću novih zahtjeva za azil 2014., 163 tisuće 2015. i 29 tisuća 2016.) odrazio i na stopu kriminala. Sličan nesrazmjer na snazi je u Njemačkoj, zemlji koja je primila više izbjeglica od 2014. do danas nego sve ostale zemlje EU zajedno - tamo je stopa kriminala prema službenoj statistici veća 3.5 puta za imigrante, a čak 7.3 puta za tražitelje azila.
 
Švedski parlament stopirao prijedlog da se objave novi podaci 
 
Međutim, kako dalje piše National Review, takve statistike za Švedsku naprosto nema: ''Od onda (2005.), švedski kriminolozi i političari osigurali su da se nove statistike ne objavljuju. Niti jedna recentna istraživačka studija nije pokušala utvrditi kauzalni efekt imigracije na seksualne napade i stope ubojstva. Parlament je nedavno stopirao prijedlog da se proizvede aktualna statistika temeljena na nacionalnom porijeklu. Jednostavno ne znamo koliki su postotak seksualnih napada ili ubojstava počinili imigranti prošle godine u Švedskoj. Švedski kriminolozi i državni dužnosnici koji odlučno poriču efekt imigracije na kriminal ne znaju ove brojke, i zapanjujuće je da ih ne žele znati. Amerikanci koji su zainteresirani za ovu temu trebali bi se fokusirati na ovaj nadrealni tabu protiv statistike, ne na karikirana pretjerivanja koja pogrešno predstavljaju Švedsku kao ratnu zonu. Predanost tajnosti savršen je primjer kako zapadne vlade potiču populizam i nepovjerenje prema političarima establišmenta.''
 
Naravno, upozorenje koje iznosi National Review ne vrijedi samo za Amerikance nego i za Hrvate i stanovnike EU-a općenito, gdje je ova debata također polarizirana između ksenofobnog populizma i politički korektnog zatvaranja očiju pred neugodnim trendovima. Kao što vidimo iz posljednjih podataka, ali i brojnih vijesti o individualnim zločinima, reportaža i svjedočanstava iz Švedske, zemlje koju su i brojni Hrvati odabrali kao destinaciju u potrazi za boljim životom, trend porasta kriminala itekako je stvaran. A da bismo utvrdili njegove uzroke, potrebni su nam podaci koji su nam i dalje nedostupni. Međutim, zemlje zapadne Europe pokazuju da propusti u analizi i rješavanju problema vezanih za imigrantsku i azilantsku politiku idu direktno u korist ekstremnoj desnici koja EU želi rasformirati, a ne reformirati nabolje.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Švedsku, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Švedska.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Pročitajte više