Foto: Index/Getty images
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, Federica Mogherini, izjavila je nakon potpisivanja obavijesti o namjeri - koji su u ime Hrvatske potpisali ministar obrane Damir Krstičević i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić - da je riječ o “povijesnom trenutku u Europskoj uniji”.
PESCO je zapravo dio šireg plana Njemačke i Francuske o reformama i jačanju Europske unije nakon Brexita, tek jedan od brojnih najavljenih koraka koji bi trebali revitalizirati EU nakon godina krize, prvo eurozone zbog bankrota Grčke, a onda referendumske odluke Velike Britanije da napusti ovu asocijaciju država. To je također odgovor EU-a na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je više puta u kampanji doveo u pitanje američku podršku NATO savezu, iako je kasnije donekle odustao od tih tvrdnji.
Brexit omogućio stvaranje europske vojske
No uspostava PESCO-a je jasan znak da EU ne računa dugoročno na to da će NATO biti jedini okvir obrane i sigurnosti na Starom kontinentu, te signalizira spremnost Europske unije da svoju sigurnost uzme u vlastite ruke. Zapravo je baš Brexit omogućio pokretanje PESCO-a, s obzirom na to da se Velika Britanija prethodno uvijek protivila zajedničkoj europskoj obrambenoj politici zbog svojeg “specijalnog odnosa” sa SAD-om.
Jučer je u Bruxellesu predstavljena ova inicijativa, koja bi trebala biti lansirana na sljedećem summitu Europske unije sljedećeg mjeseca. Zasad PESCO nisu podržale Irska, Velika Britanija, Danska, Malta i Portugal, no očekuje se da će osnivanje zajedničke europske vojske ubrzo podržati i Portugal i Irska.
Lideri EU-a, Njemačke i Francuske iznimno su zadovoljni preliminarnom podrškom 23 članice za ovu inicijativu, za koju Francuzi žele da bude što je moguće ambicioznija u vojno-sigurnosnom smislu.
Prihvaćeni protokol nije samo najava neodređenih želja, nego sadrži i konkretnu listu dvadeset obaveza koje su članice preuzele ulaskom u PESCO. Među njima su obaveza da svaka treba povećati svoj nacionalni budžet za obranu i istraživanja u području obrane s namjerom da se za to ubuduće izdvaja 2 posto sveukupnog budžeta za obranu, kao i konstantno povećanje obrambenog budžeta sveukupno. Članice su se obavezale i na veću suradnju u vojno-sigurnosnim pitanjima, uspostavljanje Fonda za europsku obranu, veće bavljenje i suradnju na pitanjima cyber obrane, razvijanje zajedničke baze podataka itd.
PESCO protokol by Index.hr on Scribd
Hrvatska će morati povećati proračun MORH-a
“Mogućnost pokretanja PESCO-a ugrađena je u Ugovor o Europskoj uniji, članci 42. i 46. te Protokol br. 10, koji utvrđuje kriterije i obveze sudjelovanja te omogućuje državama članicama poduzimanje sustavnih koraka prema koherentnijoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a. Cilj je uspostaviti jači i dublji oblik suradnje država članica EU-a radi jačanja vlastitih sposobnosti i ostvarivanja ciljeva Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, pri čemu temelj kolektivne obrane i dalje ostaje NATO. Istovremeno se očekuje kako će jačanjem svojih obrambenih sposobnosti države članice EU-a doprinijeti i jačanju europskog stupa u okviru NATO-a”, poručili su iz MORH-a.
Dodali su i da će u skladu s potpisanim protokolom Hrvatska izraditi nacionalni provedbeni plan u prosincu 2017. godine, u kojem će razraditi preuzete obveze i predložiti mjere kojima iste namjerava ispuniti, a isti će postati dio odluke vijeća o pokretanju PESCO-a. Uz nacionalni provedbeni plan Republika Hrvatska odlučit će i o uključivanju u projekte PESCO-a, pri čemu će voditi računa o nacionalnim interesima, potrebama i mogućnostima.
Europski fond za obranu trebao bi za početak imati godišnji budžet od 5,5 milijardi eura te omogućiti zajedničku nabavu oružja i obrambenih sustava. Sve u svemu, nema sumnje da će osnivanje zajedničke europske vojske zahtijevati i povećanje sredstava za obranu, te će biti zanimljivo kako će se Hrvatska financijski nositi s preuzetim obavezama.
Mediji opisuju PESCO kao “vojni Schengen” i znak da EU počinje odrastati kad je riječ o vojno-sigurnosnim temama. Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen izjavila je kao je “sada trenutak za veliki skok naprijed”, naglasivši da “dosad nikad u povijesti Europske unije nije bilo toliko zajedničkih stavova i integracije u sigurnosnoj politici”.