Foto: Sanjin Strukić, Tomislav Miletić/Pixsell
MINISTARSTVO za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku planira izdvojiti 440 milijuna kuna dodatnih sredstava za doplatak za djecu. Izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu trebale bi stupiti na snagu s 1. srpnjem 2018. Prema simulacijama Ministarstva, izmjenama Zakona bilo bi obuhvaćeno dodatnih 94.000 kućanstava i oko 156.000 djece.
Jedna od njih je povećanje broja korisnika dječjih doplataka te proširenje mreže vrtića i uređivanje poslijepodnevnih programa u njima.
Povećanje dohodovnog cenzusa
Državni tajnik u ovom ministarstvu Marin Strmota je istaknuo da se izmjenama Zakona planira povećati dohodovni cenzus s 1663 kune na 2328 kuna te će se tako povećati i broj obitelji koje će primati doplatak za djecu.
Razgovarali smo s pravobraniteljicom za djecu Ivanom Milas Klarić koja nam je kazala da nitko razuman ovakvu najavu povećanja korisnika dječjeg doplatka ne može ocijeniti lošom. Međutim, Ivana Milas Klarić nam je također kazala i kako se ovo ne može nazvati mjerom obiteljske politike.
"Moram reći i da se ovdje opet radi o nedostatnim iznosima predviđenim za dječje doplatke, pogotovo ako uzmemo u obzir da veliki broj građana i djece žive u siromaštvu. Hrvatska je jedna od zemalja koja izdvaja jako malo za djecu i zbog toga su djeca uskraćena u ostvarivanju mnogih prava.
Dužnost države je jačanje standarda svih stanovnika ove zemlje te apeliramo da se uvede univerzalni doplatak za svako dijete u Hrvatskoj. Na taj način ne bi diskriminirali djecu, znači neovisno o financijskom statusu roditelja, svako dijete bi trebalo dobivati taj univerzalni dječji doplatak.
Isto tako bi se trebao uvesti dječji proračun iz kojeg bi se točno vidjelo kolika su izdvajanja za djecu u Hrvatskoj. Sve naknade za djecu bi se trebale isplaćivati upravo iz tog proračuna. Mi smo o tome obavijestili vladu i nastojimo da oni naprave taj proračun", rekla je za Index Ivana Milas Klarić.
Sva djeca nemaju istu šansu u Hrvatskoj
Kazala je kako sva djeca u Hrvatskoj nemaju istu šansu i priliku. Tako dodaje da ona iz ruralnih područja nemaju iste mogućnosti kao djeca u velikim gradovima. Riječ je o raznim aktivnostima za djecu, sadržajima i svim onim vezanim za djetetov odgoj i obrazovanje.
Još jednom je navela kako ova mjera s doplatkom svakako nije mjera obiteljske politike.
"Demografska politika bez kvalitetne obiteljske politike neće uspjeti. Nužno je donijeti obiteljsku politiku pa da se onda pokrenu demografske mjere", zaključila je Ivana Milas Klarić.