KONGRES KOMUNISTA Kina predstavila plan za svjetsku dominaciju

Foto: Getty images

JEDAN od mitova u vezi slavnog puta američkog predsjednika Richarda Nixona u Kinu 1972. godine odnosio se na izjavu tadašnjeg komunističkog premijera Zhoua Enlaija o Francuskoj revoluciji. Nixon je kineskog komunističkog lidera u jednom trenutku upitao što misli o Francuskoj revoluciji, koja je započela 1789., na što je Zhou Enlai odgovorio da je prerano donositi zaključke. U međuvremenu se pokazalo da prevoditelji dvojice moćnih političara nisu baš najbolje obavili svoj posao, te da je Zhou Enlai shvatio da ga Nixon pita o pariškoj studentskoj pobuni iz 1968., no lakonski je odgovor kineskog premijera kroz desetljeća postao jedan od omiljenih primjera za to da Kinezi o svemu razmišljaju dugoročno.

To se pokazuje i ovih dana tijekom velikog kongresa Komunističke partije Kine, koji se održava svakih pet godina. U Pekingu se okupilo 2300 delegata, koji će u sljedećih tjedan dana izglasati novi politbiro i centralni komitet te se očitovati o prijedlozima aktualnog lidera Xija Jinpinga, čiji je cilj još više učvrstiti svoju vlast u Partiji. Xi Jinping je na početku kongresa održao troipolsatni govor u kojemu je iznio pravac partijske, a time i državne politike do sredine ovog stoljeća. Prema Xiju, cilj je Kine da do 2050. godine postane “globalni lider u sveukupnoj nacionalnoj snazi i međunarodnom utjecaju”, uz napomenu da to ne znači da Kina namjerava postati svjetski hegemon poput SAD-a. Osudio je “mentalitet hladnog rata” i najavio da se Kina “pomiče u središte svijeta”. Izraz “nova era” ponovljen je 36 puta u govoru Xija Jinpinga, koji se želi pozicionirati u panteon najvažnijih kineskih komunističkih lidera poput Mao Zedonga i Denga Xiaopinga.



Veća uloga državnih firmi u ekonomiji


“Kina i cijeli svijet se upravo nalaze usred dubokih i kompleksnih promjena. Kina je u važnom periodu strateške prilike za razvoj. Mogućnosti su dobre, ali su i izazovi veliki”, rekao je Xi Jinping u govoru u kojemu je najavio i kako će država kroz svoje firme više utjecati na održavanje stalnog, ali umjerenog ekonomskog rasta. Cilj je i u sljedećih godina ojačati utjecaj Komunističke partije u kineskom društvu, kao i povećati trošenje na vojsku. To znači i da kineski komunisti ne namjeravaju dati još veći prostor tržišnoj ekonomiji u odnosu na onaj koji već ima u kineskom društvu, pa zapadni analitičari predviđaju da će slobodno tržište u Kini biti “unutar zlatnog kaveza”, kako je za Bloomberg izjavio stručnjak za Kinu Jude Blanchette.

Xi Jinping, kojega je The Economist upravo na novoj naslovnici proglasio najmoćnijim čovjekom na svijetu, najavio je kako će do 2050. Kina postati “veličanstvena moderna socijalistička država”, u kojoj će se poštovati vladavina zakona, brinut će se o ekologiji i čistom okolišu, još više će se povećati srednja klasa, smanjiti razlike u standardu između urbanih i ruralnih dijelova zemlje, masovno proširiti svima dostupan javni prijevoz itd.

Nastavak antikorupcijske kampanje

Za razliku od govora hrvatskih političara, koji ne dobace ni pet godina u budućnost u svojim govorima i razmišljanju, kineski lider planira desetljeća unaprijed i, još važnije, ima i novac i konkretne planove da ostvari najavljene politike. Xi Jinping je tako Kinezima obećao da će u sljedećim desetljećima uživati u sreći i blagostanju kakve nisu nikad iskusili u svojoj višemilenijskoj povijesti.

Pohvalio se uspjehom svoje antikorupcijske kampanje, u kojoj je proteklih godinama nastradalo oko milijun dužnosnika KP-a na svim nivoima vlasti, uključujući naravno i neke njegove unutarpartijske rivale. Delegate je 64-godišnji Xi upozorio da imaju dužnost podržavati partijsko vodstvo, te se othrvati "svakom ponašanju koje potkopava autoritet Partije". S obzirom na to da se u Kini za korupciju može dosuditi i smrtna kazna, te riječi nisu samo apel nego i prijetnja. Jinping je u svojem govoru ujedno predstavio i novu partijsku doktrinu te signalizirao da ima ambicija ostati na čelu Partije i države i nakon 2022. godine, kada mu ističe drugi mandat.



Nesposobnost Donalda Trumpa koristi usponu Kine

Namjera Kine da u roku od tri desetljeća preuzme vodeću ulogu na svijetu, a pritom ne postane svjetski policajac poput SAD-a, svakako je olakšana činjenicom da se trenutni američki predsjednik Donald Trump više bavi objavama na Twitteru, gledanjem Fox Newsa i svađanjem s obiteljima poginulih američkih vojnika. I to je tek opis ovog Trumpovog tjedna. Europska unija pak nema ambicija preuzeti vodeću ulogu na svijetu, što znači da će se naći način uspješnog aranžiranja s kineskim ambicijama. Dugoročna vanjska politika Kine ogleda se i u tome što su oni najveći investitori u Africi, kontinentu s najvećim mineralnim bogatstvom, te da paze da ne ponove kolonijalno ponašanje starih europskih sila, nego se postavljaju kao dobrohotni partneri.

U svakom slučaju, Kinezi planiraju u 21. stoljeću centar svijeta preseliti na istok planeta, u odnosu na dosadašnju podjelu moći, i čini se da im se u tome nitko neće moći suprotstaviti. Ako ne započne nuklearni rat sa Sjevernom Korejom, nakon čega bi sve opcije bile otvorene, Donald Trump će vjerojatno biti jedan od najzaslužnijih za uspon Kine na vrh svjetske piramide moći.

Pročitajte više